DOJAVI VIJEST

Copyright © 2014-2024. Fokus.ba. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Developed by Omnitask

Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Intervju

Johann Sattler za Fokus.ba: Vladavina prava u BiH najvažnija je za EU!

BiH

publish on facebook publish on twitter

Stvorena je nepotrebna humanitarna kriza u BiH. Dugoročna rješenja znače pravedniju raspodjelu tereta migrantske krize. EU je utrošila oko 700 miliona eura u oblasti vladavine prava u šest zemalja Zapadnog Balkana

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler u opširnijem intervjuu za Fokus.ba dotakao se gorućih pitanja u našoj državi. Najteža se svakako odnose na migrantsku krizu, ali i stanje u pravosuđu. Sattler u kontekstu pitanja migranata na kojem je lično intenzivno angažiran još jednom podvlači odgovornost domaćih vlasti.

Za naš portal šef Delegacije EU u BiH govorio je i o tome kako su sredstva EU utrošena u BiH i da li se prati njihova učinkovitost. Njega smo u upitali da li su odlaskom Milana Tegeltije riješena sva pitanja vezana za VSTV-a i šta je sa krucijalnim zakonima koji su uvjet za kandidatski status odnosno napredak ka EU.

Razgovarao: Amil DUČIĆ

Fokus: Ko je kriv za aktuelna dešavanja u Krajini u vezi sa migrantima? Vi ste sami, nedavno, prekinuli godišnji odmor da bi radili na riješavanju situacije u kojoj se našlo 1.700 ljudi koji su ostali bez krova na glavom. Imali ste jučer sastanak u Krajini zajedno sa ministrom Cikotićem.

Sattler: Vjerujem da je ovo što smo vidjeli u posljednjim sedmicama jedna nepotrebna humanitarna kriza. To je bilo nešto što se moglo izbjeći. Ne govorim ovdje o nekim prevelikim brojkama za cijelu BiH. To je negdje oko 8.000 ljudi. To je nešto što se svakako može riješiti. Nije na meni da pronalazim krivce nego da tražimo rješenja, i to urgentna rješenja za ljude koji su vani na hladnoći. Tako da mogu reći da sam nakon jučerašnje posjete uvjereniji sam da smo sve bliže rješenju u smislu osiguravanja krova nad glavom za te ljude.

Mi smo u međuvremenu osigurali smještaj za 750 migranata u šatorima koji se zagrijavaju, gdje postoje sanitarni čvorovi što je svakako mnogo bolje nego uslovi u kojima su ranije boravili. Ali još uvijek značajan broj njih je šumama, na otvorenom ili u nekim napuštenim objektima, tako da nastavljamo raditi zajedno sa domaćim vlastima i nadam se da ćemo ovo riješiti u narednim sedmicama.

Fokus: Održali ste zajedno sa drugim ambasadorima u BiH niz susreta sa bh. zvaničnicima. Ima li ikakvih naznaka za dugoročno rješenje? Šta je sa zahtjevima da se teret migrantske krize raspodjeli na cijeli teritorij BiH?

Sattler: To je jedno važno pitanje. Najvažniji fokus u ovom trenutku je da se spase ljudski životi. Ne treba naravno ni naglašavati važnosti toga ni to koliko je vrijedan svaki ljudski život. Naravno, paralelno moramo raditi na dugoročnim rješenjima. Dugoročna rješenja će spriječiti da nam se treći put, opet u zimskom periodu, ne dešava ista situacija odnosno ista kriza. Sada se doslovno i u Evropi zna i za Biru i za Lipu. Svakako su to stvari koje ne želimo da se ponove i ove godine.
Mi želimo dugoročna rješenja, a dugoročna rješenja podrazumijevaju pravedniju raspodjelu tereta migrantske krize. Trenutno su to dva kantona, KS i USK, u zemlji koja ima dva entiteta i deset kantona. Svakako da i drugi moraju dati svoj doprinos da preuzmu dio tereta u iznalaženju nekih boljih rješenja. Ovo jesu teška pitanja, ali na njima radimo i nadamo se da ćemo doći do rješenja.

Fokus: S druge strane u medijima se uveliko i postavlja pitanje odgovornosti IOM-a, da nije odgovorio adekvatno svojoj ulozi uprkos značajnim novcima koje je EU osigurala za ovo pitanje. Kako na to gledate? Zaista su značajna sredstva EU u pitanju? Jesu li ona adekvatno utrošena? U javnom prostoru u BiH se spominje i licemjernost EU. Kako to komentirate?

Sattler: Prije svega se mora reći, što je veoma važno, ovo je obaveza države Bosne i Hercegovine. Ovo je nešto što se često zaboravlja. Svi misle da su to neke međunarodne organizacije, IOM, UNHCR ili EU koje trebaju da se brinu za ova pitanja. To je pogrešan pristup. BiH kao država je potpisnica različitih međunarodnih konvencija, uključujući i konvencije UN-a, želi da postane članica EU i to podrazumijeva uspostavljanje adekvatnih aranžmana, uključujući i upravljanje migracijama i azilom. Na tome mi insistiramo godinama, ali jako malo je urađeno.

Da odgovorim na vaše pitanje. EU pruža podršku BiH već tri godine. Naša sredstva se izdvajaju za različite namjene i jedan dio ide međunarodnim organizacijama, kao i IOM-u, UNHCR-u, DRC-u i sl. Mi dobijamo mjesečne finansijske izvještaje, zatim imamo esksterne i interne revizije. Dakle vrlo pažljivo se prati utrošak sredstava. Pored međunarodnih organizacija, pomažemo i u izgradnji kapaciteta, od Ministarstva sigurnosti, Službe za poslove sa strancima, Granične policije, kojoj smo osigurali značajnu podršku, zatim MUP-u USK koje smo pomogli. Pomogli smo i Ministarstvu zdravlja USK.

Jako puno pomoći ide u tom pravcu. Važno je prepozanti da vrlo pažljivo pratimo utrošak sredstava. O tvrdnjama da IOM nije pronašao adekvatan smještaj za migrante moram reći da je to prije svega odgovornost domaćih vlasti. Tako da IOM i drugi mogu djelovati isključivo u tom okviru. Ako nemamo centre za prihvat koji su dodijeljeni ili ako imate centre kao što je to bio slučaj sa Birom koja je zatvorena i pored odluke Vijeća ministara onda ne možete kriviti IOM niti možete kriviti nas. To je prije svega na domaćim vlastima.

Fokus: Kada govorimo o sredstvima EU, Evropski revizorski sud pokrenuo je reviziju kojom će biti provjereno jesu li finansijska sredstva EU koja su izdvojena za jačanje vladavine prava ispravno, upotrijebljena u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana, zatim jesu li tačno prikazana te kakav su imala učinak. Evo da vas pitam o svemu ovome.

Sattler: Vladavina prava je nesumnjivo najvažnija oblast u kojem investiramo i želimo da vidimo napredak BiH. Svakako u procesu proširenja EU to je prioritet za sve zemlje. To je prvo poglavlje koje otvarate kada počinjete pregovore i posljednje koje zatvarate. Kao što ste rekli, značajna sredstva smo uložili. Naravno tu su redovne i dodatne revizije o utrošku tih sredstava. Pratimo utrošak sredstava i kakvi su rezultati u BiH, naprimjer kada je riječ o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV). Činjenica je da nismo bili zadovoljni s radom tog Vijeća u proteklim godinama

Fokus: Nedavno ste kazali da se BiH među prvima prijavila za vakcine protiv koronavirusa i da ih neće posljednja dobiti. Ali trenutno to baš tako izgleda, posebno uzme li se u obzir da je vlast propustila da u roku uplati sredstva za ovu namjenu. Kako na sve ovo gledate? Također, dok druge država prave direktne sporazume za nabavku vakcine, BiH to ne čini. Vaš komentar?

Sattler: Nabavka vakcina je možda i najteže pitanje ne samo u BiH već i u regionu i EU što je sasvim razumljivo. Cilj je da izađemo iz ove krize uzrokovane koronavirusom koja je neminovno ostavila posljedice na naš život i svakodnevnicu. Jedan od načina je i putem nabavke vakcina. Što se tiče BiH, bio je jedan rok koji je nažalost propušten, ali nije imao neke negativne posljedice kada je riječ o učešću BiH u shemama. Dvije su u opticaju, jedna je COVAX na koji se BiH prijavila i uplatila sredstva, a druga je shema EU, koja podrazumijeva našu podršku BiH, a koja bi dolazila direktno od naših zemalja članica.

Mislim da je vrlo teško dati neki vremenski okvir kada će te vakcine doći iako se o tome najviše priča. Vjerujte, o tome se itekako govori i u zemljama članicama, govori se o nedostatnim količinama vakcina i generalno o nemogućnosti da se one nabave. EU je išla sa ugovorima sa većim brojem proizvođača, ali od početka su bili suočeni sa određenim neizvjesnostima. Nismo znali kada će biti odobreni za upotrebu, kada će ih proizvođači moći proizvesti itd. Sada imamo dvije vrste, treća je u pripremi. Naravno što ih više ima veće su šanse i za BiH. Ali dok se to ne desi vrlo je važno da BiH uradi određenu pripremu, naprimjer odobrenja za tržišni plasman vakcina, planove za vakcinaciju, i naravno da osigura svu potrebnu infrastrukturu koaj je potrebna za samu vakcinaciju, koja bi naravno krenula od onih najugroženijih grupa.

Fokus: Godina 2020. u BiH neće samo ostati upamćena po pandemiji koronavirusa, već i po zlouptrebama u vezi sa nabavkama medicinske opreme. Ko nam garantuje da nešto slično nećemo doživjeti i sa vakcinama u 2021. godini?

Sattler: To je svakako prije svega pitanje za domaće vlasti. Opet se vraćam na vladavinu prava i upravo je zbog toga ona najvažnija u cijelom procesu EU integracija. EU je utrošila oko 700 miliona eura u oblasti vladavine prava u šest zemalja Zapadnog Balkana. Naravno transparentnost i odgovornost su ključni principi koji se ne smiju dovoditi u pitanje čak ni u vanrednim situacijama ili u krizama. Nastavljamo pratiti utrošak tih sredstava

Fokus: Delegacija EU i OSCE godinama pomažu da se donesu krucijalna zakonska rješenja za BiH koja će istovremeno pomoći na ubrzanju njenog EU puta poput zakona o javnim nabavkama ili o spriječavanju sukoba interesa. Evidentno je da vlast pokušava ili opstruirati predloženo zakonsko rješenje sa antikoruptivnih odredbama ili kupiti dodatno na vremenu tako što se prave neki novi nacrti koji takve odredbe ne sadrže. Kako na ovo gledate?

Sattler: Ovo su sve vrlo važni zakoni koji su dio 14 ključnih prioriteta koji treba uraditi BiH na njenom EU putu. Prošle godine vidjeli smo manji napredak na neka od tih ključnih prioriteta, npr. kada je riječ o osiguranju izbora u Mostaru, formiranju parlamentarnog odbora za Stabilizaciju i pridruživanje i sl. Ove zakone koje ste vi spomenuli su svakako ključni za nas.

Nisam sretan što onih još nisu usvojeni u Parlamentu a o njima se razgovara već godinu ako ne i više. Kada je riječ o zakonu o sukobu interesa, jedna verzija je usvojena na Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Mislim da je to dobro zakonsko rješenje. Sada je pitanje hoće li biti usvojeno i u drugom Domu. U svakom slučaju ta zakonska rješenja moraju biti u skladu sa evropskim standardima. Pozivam zakonodavce, a svakako i Vijeće ministara da ubrzaju cijeli proces i rade na ovim zakonskim rješenjima. Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija me je ohrabrio kazavši da će i zakoni poput onog sukobu interesa i o javnim nabavkama biti usvojeni u što skorijem periodu. Nadam se da će to tako i biti. Kao što ste naveli zakona o javnim nabavkama je veoma ključan. Ono što smo u vezi sa javnim nabavkama vidjeli u protekloj godini je svakako jedan podsjetnik na to, da imamo usvojen adekvatan zakon.

Fokus: Milan Tegeltija, koji je bio opterećen nizom afera, više nije predsjednik VSTV-a. Stekao se dojam da problemi u VSTV-u dalje od ovoga više ne moraju riješavati? Kako bi na ovo gledate?

Sattler: Pa, imate pogrešan dojam. Potrebno je tu rješavati više stvari. Prije svega treba da vidimo izmjene i dopune Zakona o VSTV-u u oblasti integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, što je između ostalog i jedan od naših uslova za makrofinansijsku pomoć. Ministarstvo pravde je uputilo svoju verziju Venecijanskoj komisiji da vidimo da li je u skladu sa evropskim standardima. Nadam se da će nalazi doći uskoro. Ponavljam ovo su provjere integriteta za nosioce pravosudnih funkcija na najvišem nivou. Što se tiče drugih izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u ima različtiih ideja i zamisli. Generalno, mislim da su svi saglasni da je to problem, jer vidimo i nezadovoljstvo građana kada je riječ o radu pravosuđa i VSTV-a. Ovaj proces traje neke dvije godine sada trebamo vidjeti konkretnu realizaciju nekih aranžmana za VSTV. Kada pogledamo ankete i ispitivanje javnog mnijenja pravosuđe je vrlo nisko rangirano, gotovo najniže. Velika većima građana, 70 ili 80 posto nema povjerenja u rad nijednog nivoa pravosuđa.

Fokus: Dolaskom Joea Bidena na funkciji predsjednika SAD-a cijeni se da će Amerika i EU znatno udruženije i s više sinergije djelovati kada je u pitanju BiH. Šta vi o tome mislite? I kako gledate na informacije o nastojanju Njemačke da postavi visokog predstavnike u BiH?

Sattler: Nova američka administracija, vjerujem da je to dobra vijest za ukupne transatlanstske odnose, svakako i za zemlje Zapadnog Balkana. Vjerujem i nadam se još bližoj saradnji. SAD ima snažan interes i ulogu pogotovo u BiH. Ali i do sada, a pogotovo prošle godine, i kada je riječ o Mostaru ima li smo jako dobru saradnju koja je omogućila iznalaženje rješenja za Mostar. To je između ostalog i rezultat jedne konstruktivne saradnje koju imamo sa Amerikancima. Dakle direktan rezultat je izlazak oko 100.000 Mostaraca na izbore.

Mi želimo sarađivati i sa Amerikancima ali i svim drugim konstruktivnim snagama koji žele da ova zemlja napreduje da omoguće relizacije težnje 80 posto ljudi u ovoj zemlji da jednog dana postanete članica EU.

Kada je riječ o pitanju o visokom predstavniku, EU je zastupljena u okviru Vijeća za implementaciju mira (PIC) i to su stavri koji još uvijek nisu predložene PIC-u niti mogu špekulirati o tome, ali što se tiče Njemačke, mogu još jednom naglasiti koliko je važna njena uloga, koliko je zapravo intenzivan njihov angažman u regionu. Ja sam to vidio iz prve ruke, u ovkiru Berlinskog procesa, tokom predsjedavanja Njemačke Evropskom unijom i generalno kroz odnose u regionu.

izbor urednikaizdvojenoJohann Sattlerscc

VEZANE VIJESTI