Jesu li vodovod u Švrakinu napravili Rimljani? Profesor Imamović kaže da to nije isključeno

U sarajevskom naselju Švrakino Selo pronađen je stari vodovod za koji profesor istorije Enver Imamović kaže da tek treba utvrditi iz kojeg vremena tačno datira.

Nije isključeno da datira iz perioda rimske vladavine, ustvrdio je profesor Imamović u objavi na svom Facebook nalogu, uz koju je objavio i nekoliko fotografija.

Prema riječima profesora koji predaje arehologiju, cijevi su pronašli mještani dok su kopali u jednom od dvorišta. Zemljane cijevi su bile duboko u zemlji, a iznenadilo ih je što je kroz njih još tekla voda. Imamović je potom detaljnije opisao o kakvim cijevima je riječ.

“Otišao sam da vidim o čemu se radi. Ustanovio sam da je to stari vodovod izgrađen od zemljanih cijevi prosječnog razmjera 10 centimetara, dužina cijevi je 30 centimetara. Kanal je otkopan u dužini od desetak metara”, obrazložio je.

Ukazao je na to da su daljnja istraživanja onemogućena zbog toga što su cijevi položene ispod okolnih kuća. Interesantnim je ocijenio što kroz njih još protiče voda te je naglasio da je nepoznanica gdje se nalazi izvor vode.

Istakao je da tek treba utvrditi iz kojeg vremena datira.

“U svakom slučaju, ovo je stari vodovod. Iz koje epohe, da li iz rimskog doba, od prije 2.000 godina, srednjeg vijeka ili osmanskog doba, teško je reći bez daljnjih istraživanja. Problem je i to što su u svim epohama rađene na isti način i istog su oblika”, potcrtao je Imamović.

Kao arheolozima bitan podatak istakao je to što je područje Švrakinog Sela poznato po nalazima rimskih spomenika.

“Ustanovljeno je da se tu nalazio kompleks rimskih zgrada (vila), koje su pripadale isluženim rimskim legionarima, pa se može pretpostaviti da ostaci vodovoda pripadaju tom vremenu”, naveo je.

Raniji nalazi iz rimskog doba

Napomenuo je da nalazi vodovoda iz rimskog doba nisu rijetki u Bosni i Hercegovini.

“Nedavno je u Gornjoj Tuzli otkriven rimski vodovod, i to veoma rijetke gradnje. Umjesto standardnih zemljanih cijevi, ovdje je voda provedena kanalom promjera 15 centimetara, zidanim malim opekama. To je rijetkost u rimskoj arhitekturi, jer se voda dovodila do grada glavnim, velikim zidanim vodovodom, po naselju se razvodila malim zemljanim cijevima, a po kućama olovnim. Zbog toga nalaz rimskog vodovoda u Tuzli ima poseban značaj”, objasnio je.

Osvrnuo se i na ranija arheološka otkrića u Sarajevu te ih doveo u vezu s ovim u naselju Švrakino Selo.

“Da spomenem nalaz iz centra Sarajeva. Malo nakon rata, kada se obnavljala Begova džamija, iz profesionalne radoznalosti i dužnosti, prolazeći pored, ušao sam da pogledam razrovani harem džamije. I šta sam vidio – ispod skinutih ploča, u dubini od 80 centimetara, dobro sačuvane vodovodne zemljane cijevi, iste onakve kao u Švrakinom Selu. Potrebno je reći da se cijevi usmjeravaju ispod džamije. Zna se da je Begova džamija sagrađena 1531. godine, što znači da je vodovod ispod nje Bog zna otkad”, zaključio je profesor Enver Imamović.