Je li ovo prava pozadina Dodikovih napada na Agenciju za lijekove BiH?

Dok traju kontinuirani politički pritisci na Agenciju za lijekove BiH, posebno od predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, na sceni se odvijaju, paralelno s ovim procesom, zloupotrebe interventnog uvoza, te dolazi do prekomjernog uvoza neprovjerenih i neregistrovanih lijekova, saznaje Fokus.ba.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

Upozorio je to u najnovijem izvještaju o radu direktor Agencije za lijekove BiH Aleksandar Zolak, a ovaj izvještaj je upućen Vijeću ministara BiH putem redovne procedure. Naime, nakon što je Ustavni sud BiH na sjednici od 2. decembra 2022. ukinuo sporni Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS kojeg je donijela NSRS, Dodik je, uprkos tome, najavio da će nastaviti s uspostavom entitetske agencije za lijekove. Ova njegova izjava o rušenju državne agencije nije novina, budući da je, po zna koji put, ponovljena i ide u cilju razvlaštenja svega što je državno.

No, Zolak u izvještaju o radu Agencije za lijekove BiH u 2022. godini otkriva šta se zapravo krije iza ovih poteza Milorada Dodika. Zolak u kontekstu zloupotrebe interventnog uvoza napominje da dozvole daju nadležna entitetska ministarstva zdravstva i Odjel za zdravstvo Brčko distrikta.

-Agenciji se obraćaju  zdravstvene ustanove s molbom da se spriječi ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a čijom primjenom se ispoljavaju brojna neželjena dejstva kod pacijenata. Neregistrovani lijekovi koji ulaze u BiH putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta (osim rizičnih lijekova) i radi se o potpuno nekontrolisanim lijekovima. Odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan je u cilju rješavanja hitnih potreba za određenim lijekom, a trenutno imamo situaciju da se implementacijom ove odredbe vrši redovno snabdjevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed za period od 6 mjeseci do 3 godine. U posljednje vrijeme od strane određenih kliničkih centara, a s ciljem dobijanja „kvalitetnijih neregistrovanih“ lijekova, sastavljaju se tenderske specifikacije koje liče na zakonsku registracionu proceduru i zahtjeve čime se zapravo stvara paralelni sistem registracije van Agencije i tržište se pomjera ka neuređenijem sistemu – upozorio je Zolak.

I tako dok Dodik u RS-u, uprkos presudi Ustavnog suda BiH, na silu provodi neustavne odluke NSRS, Zolak upozorava  da entiteti rade na uvozu potpuno nekontrolisanih lijekova. Dodatno, što se također navodi u izvještaju, Agencija se suočava s dosad najtežim periodom izuzetno loše političke situacije u državi, koja se direktno reflektuje na njen rad, uz neosporne pritiske koji otežavaju rad državnih službenika, naročito inspektora na terenu.

Također, ističe i problem nepopunjenih radnih mjesta po važećoj sistematizaciji, pa je od 160 sistematizovanih radnih mjesta u toku 2022. godine u Agenciji prosječno mjesečno bilo zaposleno 93 zaposlenih, iako je Budžetom bilo planirano 103.

-Imamo kontinuirano smanjenje broja zaposlenih zbog odlazaka u mirovinu i odlazaka visokokvalificiranog kadra zbog lošeg materijalnog statusa, a bez popunjavanja upražnjenih radnih mjesta. Po pitanju kontinuiranog nedostatka stručnog kadra za poslove iz nadležnosti Agencije od osnivanja Agencije, upućivani  su brojni zahtjevi za popunu radnih mjesta prema nadležnim institucijama sa obrazloženjima i posljedicama po zaštitu zdravlja stanovništva u BiH, međutim broj uposlenika se nastavio smanjivati – istaknuo je Zolak.

Prema nezvaničnim informacijama, Dodiku bi u raspodjeli državnih agencije u procesu formiranja vlasti trebala pripasti Agencija za lijekove BiH. Ostaje da se vidi da li će, postavljanjem svog kadra na čelu ove agencije, Dodik naprasno zaustaviti političke i druge pritiske na ovu državnu instituciju.