Javne nabavke tokom pandemije: Izvlačenje budžetskog novca najunosniji biznis u BiH

Javne nabavke odavno su najunosniji biznis u Bosni i Hercegovini i način za izvlačenje budžetskog novca, koji ne poznaje javni interes bh. građana. To pokazuju i primjeri nabavke medicinske opreme i respiratora tokom pandemije koronavirusa, kada je većina institucija radila van Zakona o javnim nabavkama.

Više od 500 javnih nabavki zabilježeno je tokom pandemije u Bosni i Hercegovini. Niti jedna nije provedena po zakonu. Da su neefikasne, netransparentne i diskriminirajuće za učesnike u postupku, smatraju u Fondu otvoreno društvo BiH. Njihova istraživanja pokazala su, između ostalog, da osam od deset privrednika koji učestvuju u postupcima javnih nabavki smatraju da je prisutna korupcija u ovoj oblasti i da se poslovi namještaju unaprijed, izvještava BHRT.

– Pa smo bili svjedoci nabavki fontana, nabavki automobila, izgradnje zgrada, nabavki toplih i hladnih napitaka, nabavki slava i proslava, rekla je Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH.

Većina javnih nabavki u vrijeme pandemije koronavirusa vršena je bez odluke o pokretanju postupaka, direktnim sporazumom ili pregovaračkim postupkom bez objave javnog poziva, tvrde u Fondu otvoreno društvo.

– Kada je proglašena pandemija tada su političari i predstavnici institucija u BiH to shvatili kao poziv da oni krenu bjesomučno da troše naše pare bez ikakve kontrole, tvrdi Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže „Account“.

Prvobitna tumačenja Agencije za javne nabavke da javna nabavka može biti izuzeta od primjene Zakona u situacijama krajnje hitnosti većina institucija je shvatila kao odriješene ruke da uopšte ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama, tvrde iz Transparency Internationala. To pokazuju primjeri poput nabavke respiratora i medicinske opreme.

– Tu je bila i zloupotreba takođe i pregovaračkih postupaka bez objave. Mi smo podnijeli i krivične prijave u određenim slučajevima, posebno kada govorimo o nabavkama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske gdje su sklopili ugovore sa nekvalifilkovanim ponuđačima, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.

O nabavci respiratora u Federaciji BiH i pokretnoj bolnici u Republici Srpskoj detaljan izvještaj od Uprave za indirektno oporezivanje BiH zatražila je Privremena istražna komisija Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

– Po kojim cijenama i koje količine respiratora su ušle u Bosnu i Hercegovinu od strane pojedinih povlaštenih preduzeća koji su, tako da kažem, po sistemu uzorka isplivali na površinu, rekao je Branislav Borenović iz Privremenog istražnog povjerenstva Parlamenta BiH.

Dok se još čeka na konkretne odgovore, sa druge strane krivičnu odgovornost sistem javnih nabavki na nivou Bosne i Hercegovine i u Federaciji BiH i ne prepoznaje. U Republici Srpskoj zakonom jesu predviđena dva krivična djela: zloupotreba u javnim nabavkama i posredovanje u dobijanju poslova u javnim nabavkama. No, procjene su da Bosna i Hercegovina godišnje u sistemu javnih nabavki gubi od 300 do 500 miliona maraka. Pitanje je stoga, koliko ih je još izgubljeno tokom pandemije?