Javna preduzeća u BiH potrošila 18,2 miliona KM na ugostiteljske usluge!

Za četiri godine javna preduzeća u Bosni i Hercegovini potrošila su preko 18,2 miliona KM na ime ugostiteljskih usluga i konzumacije jela i pića, pokazala je preliminarna analiza poslovanja 319 javnih preduzeća koju je sproveo Transparency International u BiH. Od tog iznosa čak 46% potrošile su tri elektroprivrede u BiH a taj procenat je vjerovatno i veći budući da sva zavisna preduzeća nisu objavila ove podatke.

Troškovi reprezentacije u javnim preduzećima u BIH su od 2015. do 2018. porasli za 50%, pa se 2018. godine u te svrhe trošilo oko 4,6 miliona KM, dok je taj iznos 2015. bio oko 3,1 milion KM, pokazuju podaci kojima raspolaže baza podataka Transparentno.ba. Ovakav rast dolazi u periodu kada većina javnih preduzeća gomila dugove i gubitke, iako se troškovi reprezentacije po zakonu pravdaju samo uz uslov da su nastali radi unapređenja poslovanja.

Prema ekonomskoj klasifikaciji troškovi reprezentacije se svrstavaju kao nematerijalni troškovi u okviru poslovnih rashoda. Tako oni uključuju troškove reprezentacije u poslovnim prostorijama i na sajamskim i drugim manifestacijama, troškove ugostiteljskih usluga kao što su hrana i piće, troškove prenoćišta i ishrane poslovnih partnera kao i troškove za poklone.

U poslovnom svijetu predstavljaju sasvim normalnu pojavu koja otvara vrata saradnje sa poslovnim partnerima, ali kako javna preduzeća najčešće posluju sa pozicije monopola nad tržištem u okviru kojeg posluju, svrha ovolike potrošnje je u najmanju ruku upitna.

Opravdanost „troškova reprezentacije radi unapređenja poslovanja“ je još manje vidljiva ako se u obzir uzme da ova preduzeća iz godine u godinu bilježe sve lošije poslovne rezultate. Zbirni dugovi javnih preduzeća u BiH iznose oko 26 posto BDP-a i to uključuje blizu 4 posto BDP-a u zakašnjelim neizmirenim obavezama za poreze i doprinose, pokazuje analiza MMF-a iz 2019.

Preduzeća iz energetskog sektora potrošila 8,3 miliona na reprezentaciju

Rastu potrošnje najviše doprinose tri Elektroprivrede u BIH koje, bez obzira na status neupitnog monopola troše milionske iznose na troškove reprezentacije. Od ukupno 18,2 miliona koliko su za četiri godine potrošila sva javna preduzeća u BiH, samo su zavisna preduzeća iz sastava Elektroprivrede Republike Srpske iskazala troškove reprezentacije od 6 miliona KM. Na ovo treba dodati i troškove Matičnog preduzeće Elektroprivrede RS koje odbija da objavi podatke o poslovanju, zbog čega je TIBiH nedavno dobio sudski spor protiv ovog javnog preduzeća.

podaci ne uključuju troškove Matičnog preduzeća Elektroprivrede RS

Finansijski izvještaji Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne pokazuju da je ovo preduzeće 2018. godine iskazalo 55% veće troškove reprezentacije u odnosu na 2016. Ipak najveći iznos od preko pola miliona KM na ugostiteljske usluge potrošen je u 2015. godini, čime je ovo preduzeće postavilo svojevrstan rekord u cijeloj BiH za period obuhvaćen ovim istraživanjem.

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine u ovom periodu trošila je između 170 i 230 hiljada KM godišnje na usluge reprezentacije. Potrebno je naglasiti da sva zavisna preduzeća nemaju javno objavljene podatke o iznosima koje su potrošili u ove svrhe za period koji je bio obuhvaćen istraživanjem. I pored monopola na tržištu. javna preduzeća iz energetskog sektora su vodeća po pitanju potrošnje na ugostiteljske usluge tako da dominiraju na listi 10 najvećih potrošača u Bosni i Hercegovini. U pokušaju ostvarivanja bolje saradnje sa poslovnim partnerima sektor energetike je za četiri godine potrošio preko 8,3 miliona KM ili gotovo isto koliko i sva ostala javna preduzeća u cijeloj BIH.

Na listi prvih deset javnih preduzeća po prosječnoj potrošnji na reprezentaciju uspjela su da uđu i dva preduzeća iz sektora šumarstva – JP „Šume Republike Srpske“ i „Hercegbosanske Šume“ Kupres.

„Šume Republike Srpske“ po godišnjoj potrošnji na usluge jela i pića spadaju u sam vrh javnih preduzeća u BIH pa je 2015, 2016 i 2017. izdvojilo ukupno 1.193.889,00 KM za troškove reprezentacije, od čega je najviše potrošeno u izbornoj 2016. godini i to 424.404,00 KM. Ogromne troškove iskazuju i „Hercegbosanske Šume“ Kupres i to u periodu kada su poslovali sa gubicima od 2,6 miliona u 2017. i 1,5 miliona u 2018. godini.

Zakoni nejasni

Zakonski je ova oblast na nivoima entiteta definisana na način da se troškovi reprezentacije direktno povezuju sa unapređenjem poslovanja. Tako se u članu 15. Zakona o porezu na dobit Republike Srpske navodi:

Izdaci za reprezentaciju u vezi sa poslovnom djelatnošću poreskog obveznika priznaju se u iznosu od 30% od troškova reprezentacije (izvođenje poslovnih partnera u ugostiteljske objekte, na sportske priredbe, u pozorišta, troškovi rekreacije i slično), pod uslovom da su nastali radi unapređivanja poslovanja, da su dokumentovani i da njihov primalac nije povezano lice.

Na sličan način se u Zakonu o porezu na dobit Federacije BiH u članu 12. navodi:

(2) Pod porezno priznatom reprezentacijom iz stavka (1) ovoga članka podrazumijevaju se rashodi nastali uslijed ugošćavanja poslovnih partnera, a koji su povezani s obavljanjem djelatnosti ili uspostavom poslovne suradnje.

Svako detaljnije određivanje o troškovima reprezentacije prepušteno je internim aktima javnih preduzeća. To znači da uprava svakog preduzeća sama donosi dokument kojim odlučuje šta tačno jeste, a šta nije dozvoljen trošak reprezentacije, kako se definiše povezanost sa unapređenjem poslovanja te iznos koji će se trošiti u ove svrhe. Zakonski okvir koji koristi ovako nejasne odrednice i nedovoljno precizna rješenja jesu važan dio objašnjenja zašto su troškovi reprezentacije u većini javnih preduzeća u BiH u porastu ili su neopravdano veliki.

Značajan aspekt ovog problema sugerišu i prethodni rezultati monitoringa o trendu porasta potrošnje u izbornim godinama, što ukazuje na zloupotrebu javnih resursa u političke svrhe. Uprave preduzeća u javnom vlasništvu koriste nedostatak regulative, te povećavaju nematerijalne troškove svoga poslovanja, često bez opravdanja. Na taj način javna preduzeća postaju kanali za finansiranje političkih kampanja, umjesto generatora razvoja infrastrukture i privrednog rasta.

Ovo potvrđuju i analize MMF-a koje govore da gotovo polovina javnih preduzeća nije likvidna i zahtijeva budžetsku podršku.

Na osnovu ovih analiza vidimo da su enormna povećanja iznosa za reprezentaciju u potpunosti nesvrsishodna i neproduktivna, to jest ne unapređuju poslovanje. Stoga je neophodno detaljnije definisanje zakonskih odredbi kojim se reguliše iskazivanje troškova reprezentacije i dozvoljena potrošnja na ove vrste usluga, kako bi javna preduzeća mogla da posluju sa većim stepenom transparentnosti i odgovornosti.[1]

[1] Analiza je rađena na osnovu podataka koji su prikupljeni iz finansijskih i revizorskih izvještaja koji su javno dostupni na Bazi podataka o poslovanju javnih preduzeća u BiH.