Jadranko Prlić: Međunarodna zajednica je imala razlog zbog kojeg je prekrižila Herceg-Bosnu

“Šušak je bio u pravu, plaćena je prevelika cijena što vinovnici zbivanja u Ahmićima i Stupnom Dolu nisu bili promptno kažnjeni, uz propisno vođeni sudski postupak”, piše u svom troknjižju Jadranko Prlić smatrajući da je to dobrim dijelom odredilo i budući odnos međunarodne zajednice prema Hrvatima.

Prlić piše da se odnos međunarodne zajednice prema Hrvatima u BiH “lomi” upravo na stajalištu generala Milivoj Petkovića. “Petković smatra da na kraju Boban nije htio kazniti Hrvate za počinjene ratne zločine ako to Muslimani ne urade za vlastite. Tu se negdje lomi i odnos međunarodne zajednice prema Hrvatima”, piše Prlić.

On navodi da su neki predstavnici međunarodne zajednice razumjeli želju Hrvata za ostankom u BiH kao autonomna zajednica, uz formiranje Herceg-Bosne kako bi mogli voditi obranu, te je ujedno koristiti kao pregovarački ulog u međunarodnim konferencijama, poput Reginalda Bartholomewa, posebnog izaslanika američkog predsjednika Clintona.

Ali, kako piše, zapadna potpora Herceg-Bosni nestala je nakon što je Sarajevo odlučilo iskoristiti svoje oskudne vojne resurse da bi zadobili područja od slabijih Hrvata, radije nego protiv jačih Srba. Posebno nakon što je Sarajevo u tome bilo uspješno.

“Izraz tog opredjeljenja jest i zabilježena izjava tadašnjeg člana Vijeća sigurnosti UN-a, veleposlanika Novog Zelanda, Colina Keatinga da će biti kraj Herceg-Bosne ako hrvatsko vodstvo ne poduzme korake kako bi se identicirali i kaznili počinitelji zločina u Ahmićima u aprilu 1993. Drugi krupan događaj jesu ubojstva u Stupnom Dolu kod Vareša krajem oktobra 1993., za koja je, sudeći prema dokumentaciji i izjavama, provedena istraga, uključujući i kazneni postupak protiv mogućih počinitelja evidentnih zločina”, piše Prlić.

On navodi i da je tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman ponovio zahtjev da se smijeni Ivica Rajić i protiv njega i ostalih koji su sudjelovali u ubojstvima, provede sudska istraga. Prlić piše da Šušak podupire Tuđmana u provođenju kažnjavanja odgovornih, informirajući da je prema njegovim (Šuškovim) informacijama “…ista grupa kriminalaca odgovorna za događaje u Ahmićima izvela i napad na Stupni Do”, te dodaje “…znači neki u toj grupi imaju krticu koji je dala njega snimiti.

Ističe se i kako Tuđman oštro negoduje i kaže da se “to nije smjelo dogoditi”.

On je u ovom kontekstu naveo i komentar tadašnjeg prvog čovjeka UNPROFOR-a u BiH Michaela Rosea: “Imao sam dojam da ga ne interesira ni mir, ni neprekidna patnja bosanskog naroda”.

Ovo su samo mali isječci iz najnovije knjige haškog optuženika Jadranko Prlića, koju je napisao u haškom pritvoru. U okviru sutrašnje svečane akademije povodom 24. obljetnice tzv. “HRHB” održati će se i predstavljanje troknjižja Jadranka Prlića “Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg – Bosne”.

Nekadašnji predsjednik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i predsjednik vlade tzv. HRHB Jadranko Prlić prvooptuženi je od šestorice bh. Hrvata optoženih za ratne zločine tijekom proteklog rata i u prvostupanjskoj presudi osuđen na 25 godina zatvora.

Hrvatskoj šestorci haški sud izreći drugostupanjsku presudu najdalje do novembra ove godine. U ovom zanimljivom dijelu ispisane povijesti, potkrijepljenoj dokumentima, transkriptima i činjenicama, Prlić piše o neovisnosti BiH, formiranju HVO-a, djelovanju i izvršnoj vlasti nekadašnje HZ HB i njenoj legalnosti, hrvatsko-muslimanskom sukobu i posljedicama toga sukoba kao i HR H-B i njenoj integraciji u Federaciju i daytonsku BiH.