Izložba “Srebrenica – Hronologija jednog genocida”: Sudski utvrđenim činjenicama protiv negiranja

Jedino sredstvo borbe protiv revizionizma je stalno podsjećanje na sudski utvrđene činjenice o prošlosti, rečeno je na promociji digitalne izložbe “Srebrenica – Hronologija jednog genocida” i resursa arhivskih materijala Haškog tribunala i Mehanizma koju je u Sarajevu danas predstavio Program Mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobima (PMI).

Kroz primjer baze sudski utvrđenih činjenica Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine, prisutnima je ukazano na pozitivnu praksu korištenje arhiva iz Haaga, te su pozvani mediji da je što više koriste u narednim danima, prilikom izvještavanja o 27. godišnjici genocida u Srebrenici.

Anisa Sućeska-Vekić iz PMI-a se tokom promocije u sarajevskoj Vijećnici osvrnula na historijat Haškog tribunala te kazala, između ostalog, kako je Tribunal utvrdio i da glas žrtava još uvijek nije zaboravljen.

Ona je pojasnila kako se arhivski materijal izložbe sastoji od audio-vizualnih dokaza uvrštenih u spis tokom suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) u predmetima u vezi s genocidom i zločinima počinjenim u Srebrenici u julu 1995. godine.

Ovom prilikom predstavljen je i niz digitalnih sadržaja koje PMI objavljuje online, putem kojih je sada jednostavnije upoznati se i bolje razumijeti zaključke MKSJ-a i Mehanizma o zločinima počinjenim u bivšoj Jugoslaviji.

Digitalni materijal sačinjen na osnovu arhivskog materijala MKSJ-a i Mehanizma obuhvata i iskaze svjedoka, originalni audiovizuelni materijal, vojne i policijske izvještaje, kao i forenzičke dokumente. Online priručnici za medije sadrže pregled predmeta pred Haškim tribunalom i Mehanizmom, izbor arhivske građe, videozapisa i infografika koje je proizveo PMI za kampanje na društvenim mrežama.

Ovom prilikom u sarajevskoj Vijećnici je održana i panel-diskusija s novinarima o važnosti i izazovima korištenja arhive Tribunala u medijskom izvještavanju.

U izjavi za medije izvršni direktor BIRN BiH Denis Džidić pojasnio je kako je Mehanizam do sada objavio oko 150 videopriča koje se odnose na sve zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, a da u ovom posljednjem serijalu iz kojeg su neke priče po prvi put objavljene ima više svjedočanstava koja se odnose na genocid počinjen u Srebrenici.

Na panel-diskusiji Džidić je govorio o važnosti i izazovima korištenja arhive Tribunala u medijskom izvještavanju, te rekao kako se nada da će ovaj materijal koristiti novinari prilikom izvještavanja o genocidu u Srebrenici u narednim danima.

Džidić je pojasnio kako je arhiva Tribunala relevantan izvor informacija o počinjenim zločinima, žrtvama i počiniocima, te dodao da su arhiva i digitalni sadržaj koji PMI objavljuje jendostavni za korištenje, ne samo za novinare i istraživače već i za svakog građanina BiH.

“Arhiva Haškog tribunala i njegovog nasljednika Mehanizma neopisivo je značajna za sve istraživače, novinare, ali i građane BiH. S obzirom na činjenicu da su negiranja genocida i ratnih zločina kod nas opšterasprostranjena – kao i da vlasti u BiH nikada nisu napravile bilo kakav pomak u formiranju komisija za utvrđivanje činjenica, jedino sredstvo utvrđivanja činjenica u vezi s ratom dolazi iz suđenja za ratne zločine”, kazao je Džidić.

On je dodao kako su najznačajnija suđenja održana u Haagu, te da je ovaj sud transparentan i nudi svim zainteresiranim sve optužnice, presude, dokaze, transkripte, a u posljednje vrijeme i multimedijalne sadržaje.

Džidić je istakao kako BIRN BiH već duži niz godina koristi arhivu Tribunala, između ostalog i kroz bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH, čiji dio je ranije predstavljen prilikom obilježavanja 30. godišnjice početka opsade Sarajeva.

“BIRN je na osnovu bogate arhive uradio niz istraživanja o neprocesuiranim zločinima, a trenutno radimo na razvoju databaze sudski utvrđenih činjenica. Jedino sredstvo borbe protiv revizionizma je stalno vraćanje na sudski utvrđene činjenice i istinu”, rekao je on.

BIRN BiH je analizirao sadržaje udžbenika historije završnih razreda osnovnih škola u bh. entitetima, s fokusom na događaje uoči i tokom raspada Jugoslavije, te rata 1992.–1995. godine. Analiza pokazuje da se o ovim događajima osnovce uči različito i nerijetko ignorišu sudski presuđene činjenice. Stoga je cilj BIRN-a BiH bio kreirati bazu koja će pomoći ministarstvima obrazovanja i nastavnicima u uvrštavanju sudski utvrđenih činjenica u nastavne planove i programe.