Izgradnja mini hidroelektrana: Na redu uništenje još jednog bisera prirode u BiH

U Parsovićima u općini Konjic odžani su protesti mještana zbog planirane izgradnje mini hidroelektrana na rijeci Neretvici. Izgradnja novih 15 mHe je planirana još 2009. godine, a izgradnja prve dvije trebala bi početi u prvoj polovini ove godine.

Organizatori protesta i potpisivanja peticije upozoravaju da cijeli proces dobijanja dozvola nije tekao sasvim legalno. Upozoravaju i na činjenicu da je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prvobitno odobrila kreditiranje izgradnje, ali ga je nakon dodatne izrade studija – povukla.

Projektovanje i izgradnja MHE (malih hidroelektrana) i HE (veliki hidroelektrana) u Federaciji BiH i Republici Srpskoj se baziraju na osnovu dokumentacije koju je radio Energoinvest u periodu 60-ih 70-ih i 80-ih godina. Projektna dokumentacija otuđena je iz Energoinvesta pa je veliki broj projekata koji su kasnije predstavljani kao novi zapravo samo “prepakovan”, kažu izvori Žurnala.

Protest građana

Izgradnja na Neretvici planirana je Dugoročnim planom razvoja EPBiH, odlukama Vlade Federacije i nadležnih institucija o proglašenju javnog interesa i pripremi izgradnje novih elektroenergetskih objekata. Ukupno instalirana snaga planiranih 15 mini hidroelektrana na Neretvici je 24,5 MW. Investicija vrijedna: 103 miliona KM.

Kao zainteresovani subjekt u raspravi u procesu izdavanja dozvola za izgradnju učestvovalo je i udruženje Zeleni neretva Konjic. Mišljenje u kom su detaljno obrazložili sve nedostatke zamišljenog projekta nije ni uzeto u obzir, pa je Ministarstvo izdalo ekološku dozvolu.

Izgradnja sve veeg broja hidroelektrana u jugoistočnoj Evropi mogla bi izazvati neprocjenjive štete po globalno važne tačke biološke raznolikosti, upozoravaju svjetski stručnjaci. Male hidroelektrane čine 82 posto ukupnog broja, a daju samo dva posto struje. Njihov broj naglo se povećao nakon 2000. godine.

U BiH izgradnja funkcioniše po principu da lokalne firme dobiju koncesiju a zauzvrat daju skromna novčana sredstva na godišnjem nivou. O pogubnosti uticaja malih hidroelektrana govorio je i pisao i profesor Muriz Spahić, predsjednik  Udruženja geografa u BiH.

U naučnom radu „Hidroekološko stanje riječnih sistema u funkciji pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine“ profesor Spahić upozorava da su mHe najveća prijetnja opstanka malih tekućica i pejzaža:

– Manje tekućice u Bosni i Hercegovini postale su najvažniji objekat za gradnju mini hidroelektrana najčešće cijevnog ili derivacijskog tipa, kojima bi se moglo povećati tek 2 do 3% ukupna proizvedenja električne energije u Bosni i Hercegovini, što je daleko manje od trenutnih gubitaka u njenom prijenosu. Prema tome, ne postoji nikakvo racionalno objašnjenje zašto se toliko forsira izgradnja malih hidroelektrana derivacionog (cjevovodnog) tipa, zbog toga što se zacjevljivanjem dijela ili cijelog toka nepovratno se gubi riječni sistem pa prirodno korito trajno ostaje bez potrebne tekuće vode.

U decembru prošle godine Udruženje Eko Akcija i Udruga Gotuša zatražili su od vlasti BiH uvođenje moratorija na izgradnju mini hidroelektrana. Šteta je, navode, ogromna, a korist minimalna. Prema njihovim podacima, u BiH se planira izgradnja više od 400 malih hidroelektrana na više od 250 vodenih tokova.

Protest mještana u okolini Neretvice dolazi nakon borbe žena Kruščice, te aktivista za spas rijeke Doljanke i drugih. Za Doljanku je, nažalost, kasno, i tek će ljetni mjeseci pokazati stvarne razmjere štete nastale nakon izgradnje mHe.
Uzaludna je bila borba malobrojnih aktivista iz Jablanice: u borbi za rijeku došli su i do suda tražeći poništavanja dozvole. Njihov predmet u Kantonalnom sudu u Sarajevu nikada nije došao nared, iako je proglašen hitnim. Nepovratno je oštećen i tok Kraljušcice, o čemu smo već pisali.

Je li Neretvica sljedeća na redu?