Izgradnja klimatski otporne budućnosti Bosne i Hercegovine

Zajednička izjava o ažuriranim Utvrđenim doprinosima Bosne i Hercegovine prema UN Sekretarijatu za klimatske promjene Britanske ambasade u Sarajevu, Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, Ambasade Francuske u Bosni i Hercegovini, Ambasade Italije u Bosni i Hercegovini, Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, Ambasade Švedske u Sarajevu, i Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini

– Danas pozdravljamo podnošenje ažuriranih Utvrđenih doprinosa (engl. NDC) Sekretarijatu UN-a za klimatske promjene, objavljenih 20.aprila/travnja 2021., kao značajnu prekretnicu za Bosnu i Hercegovinu u okviru Pariškog sporazuma. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres je u februaru/veljači naglasio da je 2021. godina „biti ili ne biti godina za suočavanje s globalnom klimatskom vanrednom situacijom“ i pozvao sve zemlje da dostave snažnije, ambicioznije planove koje se odnose na klimatsku akciju.

Utvrđeni doprinosi BiH predstavljaju opredjeljenje zemlje prema ostatku svijeta da smanji emisije stakleničkih plinova. Revidirani ciljevi BiH u podnesenim Utvrđenim doprinosima su dosta ambiciozniji i zahtijevaju smanjenje emisija u BiH za više od jedne trećine do 2030. godine i gotovo dvije trećine do 2050. godine u odnosu na nivoe emisija iz 1990. godine. To predstavlja značajno povećanje u ambiciji i dobrodošao je korak na putu prema Konferenciji o klimatskim promjenama COP26, planiranoj za novembar ove godine.

Neki mogu tvrditi da je udio Bosne i Hercegovine u globalnim emisijama mali u odnosu na druge zemlje. Međutim, emisije u BiH su gotovo pet puta veće od EU kada se prilagode prema veličini ekonomije. Istovremeno, intenzivno oslanjanje Bosne i Hercegovine na ugalj kao izvore energije se osjeća sa svakim udahom građana tokom zimskog perioda, što stavlja BiH među najlošije rangirane zemlje u svijetu po broju izgubljenih života zbog zagađenja zraka, sa posljedicama na javno zdravlje, ekonomiju i svakodnevni život. Istovremeno, zemlja je pod nesrazmjernim rizikom od globalnog zagrijavanja. Poplave, produženi periodi suše, toplotni valovi i grad su se intenzivirali proteklih decenija, uz visoke ekonomske, ekološke i društvene troškove.

Postizanje ciljeva iz ovih utvrđenih doprinosa (NDCs) zahtijeva liderstvo i predanost svih nivoa vlasti i društva za dekarbonizaciju ekonomije. Ciljevi se ne mogu postići preko noći, ali Utvrđeni doprinosi nude okvir za zelena ulaganja i politike koji mogu postići društvenu i ekonomsku transformaciju tokom narednih decenija. Od sada do 2030. godine za proizvodnju zelene energije bit će potrebno približno 17 milijardi KM. Također su potrebna ulaganja u vodne resurse, korištenje zemljišta, transport, industrijske procese, otpad i turizam. Potrebne su politike i zakonodavstvo kao podrška prelasku s elektrana na ugalj na čistije izvore energije, uključujući, na primjer, reformu zakona o električnoj energiji i prirodnom plinu na nivou BiH, kao i postepeno ukidanje subvencija na ugalj.
Uz odgovarajuće javne i privatne akcije, Utvrđeni doprinosi mogu poslužiti kao pokretač zelenog, inkluzivnog i otpornog oporavka BiH od COVID-19 pandemije. Prelazak na zeleniju ekonomiju, sa manje zagađenja, predstavlja priliku za stvaranje novih, zelenih radnih mjesta i poboljšanje efikasnosti. Njihova primjena će ubrzati napredak prema već dogovorenim ciljevima, poput prioriteta utvrđenih za napredak u pristupanju Evropskoj uniji i Okviru za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH.

BiH ima odličan potencijal za korištenje solarnih i drugih obnovljivih izvora energije poput vjetra, u vrijeme kada su ove tehnologije pristupačnije i povoljnije nego ikada prije. Proizvodnja zelene energije je već isplativija od proizvodnje energije u elektranama na ugalj. Kompanije mogu smanjiti svoj ugljični otisak, a istovremeno imati koristi od povećane produktivnosti i smanjenih troškova. Zelenije okruženje također znači bolje zdravlje i duži životni vijek za cijelu populaciju.

Zajedno s vama, ostajemo uključeni kao partneri na ispunjavanju klimatskih obaveza BiH. Odgovornost za klimatske akcije nije samo na vlastima i privrednim subjektima. Svi imamo ulogu u radu na klimatskim akcijama, promjeni našeg
pristupa transportu, stanovanju i grijanju, sadnji drveća i očuvanju šuma i biodiverziteta te odabiru održivijeg načina života.

Svako od nas igra bitnu ulogu u ubrzavanju promjena. Moramo udružiti svoje napore u borbi za čistiji zrak, vodu i tlo kako bismo preokrenuli klimatske vanredne situacije i očuvali planetu. Zajedno možemo učiniti 2021. godinom promjene, većih ambicija i obnovljene posvećenosti izgradnji svjetlije budućnosti za sve, saopćeno je.