Intervju sa predsjednikom SDA
Izetbegović za BHRT: Male stranke nemaju dobre motive, njihovi glasači ovo nisu očekivali
“Razlog udruživanja manjih stranaka protiv SDA su prvenstveno kantonalni budžeti, zatim pozicije u kantonalnim vladama i javnim preduzećima i ostrašćenost protiv SDA”, kazao je Izetbegović
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u intervjuu za BHT1 govorio o aktuelnim političkim pitanjima u BiH.
Između ostalog, odgovarao je na pitanja: Da li će SDA biti dio koalicione većine na državnom nivou i kako u toj stranci komentarišu sastavljanje kantonalnih skupštinskih većina i vlada bez SDA. Bilo je riječi i o odnosima SDA sa SNSD-om i HDZBiH, o Uredu OHR-a, kao i o najavi Milorada Dodika da će uspostaviti rezervni sastav policije RS i službu sigurnosti u tom entitetu, te o statusu Bošnjaka u Republici Srpskoj.
“Nema apsolutnih pobjednika ovih izbora, niko nije preko 51% dobio. To otvara mogućnost da se neki udruže i naprave neke presedane kakvi se ne rade u svijetu niti su se ikada radili u BiH. Razlog udruživanja manjih stranaka protiv SDA su prvenstveno kantonalni budžeti, zatim pozicije u kantonalnim vladama i javnim preduzećima i ostrašćenost protiv SDA. To sigurno nisu dobri motivi i to sigurno glasači nisu očekivali”, poručio je Izetbegović.
Izetbegović je ovom prilikom komentarisao i miješanje susjednih zemalja u unutrašnja pitanja BiH.
“To je dobro, neka to raspravljaju, neka bace svjetlost na to šta oni, u stvari, traže. Ja mislim da oni time žele da se udruže, da pokažu da su neku brigu pokazali u odnosu na Hrvate u Bosni i Hercegovini. Ali, po meni, to rade na pogrešan način, jer će se sudariti sa evropskim stavovima i principima”, rekao je Izetbegović.
Dodao je da će Evropljani, kada se bude vidjelo šta se u stvari traži, reći: “Pa ne možete to tražiti. Znate, presude našeg Suda za ljudska prava, evropskog Suda u Strazburu, su vam rekle upravo suprotno”.
Izetbegović je podsjetio da je, prije neke dvije godine, bio aktuelan pokušaj uvođenja principa federalizma za Bosnu i Hercegovinu, kroz taj isti evropski parlament, iz čega bi onda polako bila izvedena neka nova federalizacija BiH. Prema njegovoj ocjeni, evropski parlamentarci to su prepoznali i do federalizacije nije došlo.
“To je radila hrvatska strana podržana iz Zagreba. Ja sam posebno zbog toga otišao u Strazbur, sastao se tamo sa ljudima da im kažem da u Bosni i Hercegovini vi ne možete više, osim da mjesne zajednice isfederalizirate, da je Bosna i Hercegovina odveć podijeljena zemlja da bi se dalje insistiralo na nekoj federalizaciji. Deset kantona, Distrikt, dva entiteta i tako dalje”, kazao je čelnik SDA u intervjuu za BHRT.