Izetbegović o odluci delegata SDA: Želimo zaustaviti donošenje nakaradnog zakona

Trojica delegata SDA (Bakir Izetbegović, Amir Fazlić i Asim Sarajlić) neće prisustvovati sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH , što znači da neće biti kvoruma za održavanje hitne sjednice na kojoj bi se tebalo raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu za izmjene Izbornog zakona.

Naime, Klub delegata SDA tražio odgodu sjednice što je predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović  odbio, nakon čega su delegati iz SDA odlučili da ne dođu na zasjedanje.

Bakir Izetbegović, član Kolegija Doma naroda PSBiH u izjavi za medije uoči današnje zakazane sjednice ovog Doma kazao da je od Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda tražio otkazivanje sjednice.

– Radi se o zakonu koji će onemogućiti provedbu presude Suda za ljudska prava, poput presude Sejdić-Finci i konačno zakon koji ignoriše zahtjeve OSCE-a o tome da se naprave izmjene koje će garantovati transparentnost, integritet, fer i poštene izbore, rekao je Izetbegović o poemenutim izmjenama Izbornog zakona kojeg predlaže HDZ.

Kako ističe Izetbegović, Čović je ipak odlučio da održi današnju sjednicu.

– Ukoliko bi zakon prošao, a prošao bi glasovima HDZ-a i SNSD-a, onda bi se jako zakomplikovalo pitanje usvanjanja izmjena Izbornog zakona koji su sutra na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta BiH i koje se odnose na integritet procesa. Tako da smo mi u SDA odlučili da ne prisustvujemo današnjoj sjednici i da na taj način zaustavimo donošenje ovog nakaradnog prijedloga, naglasio je Izetbegović.

U međuvremenu čeka se početak sjednice Doma naroda PSBiH na kojoj se očekuje da predsjedavajući Čović konstatira da nema kvoruma za njeno održavanje, jer prema Poslovniku doma, moraju biti prisutna najmanje po tri poslanika iz svakog naroda, da bi sjednica bila održana.

Trenutno je u sali iz kluba Bošnjaka samo Denis Bećirović iz SDP-a, dok odsustvuju tri delegata iz SDA i jedan iz SBB-a.

Kako izgleda HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je hitnoj sjednici trebao da razmatra zahtjev delegata iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.

Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, predloženi zakon predviđa da svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran bi bio bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji BiH.

Također je, u stavu 3. tačka a) člana zakona koji regulira ovo pitanje, navedeno da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata s koje je izabran kandidat ako: dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u RS. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Predloženo je i da, sukladno proceduri, Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Centralne izborne komisije BiH s liste kandidata.

Predloženim zakonom, između ostalog je predviđeno i da mandat pripada političkoj stranci, koaliciji ili listi neovisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi.

Navedeno je da “ukoliko izabrani nosilac mandata u toku trajanja mandata istupi iz političke stranke, koalicije ili liste neovisnih kandidata koja je sudjelovala na izborima i na čijoj je kandidatskoj listi bio izabrani nositelj mandata, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu na listi“.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakonskog rješenja, razlozi za njegovo donošenje ogledaju se u provedbi odluke Ustavnog suda BiH od 1.12.2016. godine, kao i zadovoljavanje općeg načela demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike.

Dakle, navode predlagači, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

Također navode da se ovim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoji otkloniti mogućnost manipulacije prilikom izbora i imenovanja tijela za provedbu izbora na način da članove Centralne izborne komisije BiH bira Parlamentarna skupština BiH.

– Kako bi se smanjila mogućnost za manipulaciju i ‘trgovanje’ mandatima nakon izbora, izmjenama i dopunama ovog zakona predloženo je da mandat pripada političkoj stranci na čijoj listi je izabrani nositelj mandata osvojio mandat – navedeno je u obrazloženju.

Također, predlagači navode da se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Izbornog zakona stvaraju pretpostavke za uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces.