Međunarodni posmatrači: Izbore karakterizirale podjele po etničkim linijama

Opći izbori u Bosni i Hercegovini protekli su u miru, ali su ih karakterizirale podjele po etničkim linijama, stav je Međunarodne izborne posmatračke misije nadležna za posmatranje izbora koja je danas predstavila postizborni izvještaj.

Misiju je činilo nekoliko delegacija koje su u današnjem obraćanju medijima istali su da dugoročni nedostaci i dalje prisutni, a nedavni razgovori o reformi su zaustavljeni zbog političkih neslaganja čime se i dalje narušava povjerenje u javne institucije.

Izvještaj su predstavili specijalni koordinator i vođa kratkoročne posmatračke misije OSCE-a, Mavroudis Voridis, šefica delegacije Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PACE) Dame Cheryl Gillan, šefica delegacije Parlamentarne skupštine OSCE-a (OSCE PA) Pia Kauma, šef Delegacije Evropskog parlamenta Frank Engel, šefica delegacije NATO-ove Parlamentarne skupštine (NATO PA) Rasa Juknevičiene i šef ODIHR-ove dugoročne Izborne posmatračke misije Peter Tejler.

Njihova ocjena je da je glasačima ponuđen veliki izbor kandidata koji su mogli slobodno voditi kampanju, ali kampanja je bila fokusirana na napade na ličnost i širenje straha više nego na pružanje alternativa i jasnih načina rješavanja pitanja u BiH.

Napomenuli su i da je ovisnost medija o političkim i poslovnim interesima često vodila ka pristrasnom izvještavanju, a slučajevi neprikladnih pokušaja da se utiče na glasače u korist kandidata koji su trenutno na funkcijama nisu efikasno tretirani.

Voridis je posebno istaknuo složenost i nedostatke postdejtonskog sistema koji je, smatra, trebao davno biti adekvatno mijenjan te je pozvao predstavnike institucija da ne gube vrijeme te da se odmah počnu baviti potrebnim reformama.

– Ograničenje na pravo kandidiranja po osnovu etničke pripadnosti i prebivalištu suprotna opredjeljenjima OSCE-a, Vijeća Evrope i ostalih međunarodnih standarda. Presude Evropskog suda za ljudska prava nisu provedene, a formiranje vlasti je upitno zbog neprovođenja presuda Ustavnog suda – upozorio je Voridis.

Mišljenje Gillan iz Vijeća Evrope je da su birači iz velike ponude stranaka i kandidata mogli slobodno odbrati, ali je podsjetila da su izbori ponovo održani uz kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima vezano za diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti i mjesta prebivališta.

Šefica delegacije Parlamentarne skupštine OSCE-a Kauma kazala je da mlade generacije, zaslužuju više političkih alternativa, dodajući da regulativni okvir ne omogućava transparentnost i odgovornost u pogledu finansiranja kampanja.

– Dozvoljeno je doniranje u gotovini i nema načina da sve finansijske transakcije budu provedene putem ovih računa koji su odobreni za potrebe kampanja, to utiče na nemogućnost praćenja sredstava korištenih u kampanji – podvukla je.

Na finansiranje političkih stranaka u kampanji ukazao je i šef delegacije Evropskog parlamenta Frank Engel, i najavio da će se EP nastaviti baviti BiH rekavši da žele jednog sagovornika uime BiH.

– Ukoliko lideri planiraju služiti vlastitim etničkim grupama trebaju razmisliti šta će to predstavljati za zemlju i to će svakako biti loše za BiH. Građani koji na ulicama ukazuju na svoja prava nemaju povjerenja u institucije države zbog čega se nadam da neće biti druge runde ovih izbora na ulicama jer bi to značilo da izbori nisu uspjeli – stav je Engela.

Šefica delegacije Parlamentarne skupštine NATO-a Juknevičiene stava je da se u BiH treba posvetiti fundamentalnim pitanjima vezanim za ustavni i pravni okvir, iako su, tvrdi, mnogi zvaničnici izborne administracije pokazali posvećenost funkcioniranju sistema.

Za Centralnu izbornu komisiju (CIK) rečeno je da je proces djelotvorno provela usprkos ograničenom budžetu i broju osoblja, a u atmosferi neprekidnih kritika i navoda koji se odnose na tehničke pripreme.

Posmatrači su dobili saznanja o zabrinutostima vezanim za tačnost Centralnog biračkog spiska, posebno vezano za preminule koji su i dalje na spisku, ali istaknuto je da CIK poduzima mjere za poboljšanje tačnosti registra.

Primijećen je manjak povjerenja u sve nivoe izborne administracije dovodeći u pitanje nepristrasnost, uključujući brojne upite o vjerodostojnosti tvrdnji da su izborni kandidati trgovali mjestima da bi uspostavili kontrolu nad određenim biračkim odborima koji su radili transparentno, ali su se susreli sa određenim poteškoćama u praćenju procedura posebno tokom prebrojavanja.

Šef Izborne posmatračke misije ODIHR-a Peter Tejler podvukao je da su osnovne slobode ispoštovane, ali u isto vrijeme prisutan je dugotrajni nedostatak povjerenja u institucije zemlje te je najavio da će u konačnom izvještaju ODIHR-a biti i ponuđene preporuke za identificirane nedostatke.

Međunarodna izborna posmatračka misija se sastoji od oko 320 posmatrača iz 43 zemlje, uključujući oko 250 posmatrača koje je ODIHR angažirao na dugoročnoj i kratkoročnoj osnovi, 30 parlamentaraca i članova osoblja OSCE PA, 18 iz PACE-a, devet iz EP-a, kao i osam iz NATO PA.