Izbjeglice i migranti u BiH: Kako pripremiti smještaj i uslove boravka za zimu

U prvoj polovini ove godine došlo je do drastičnog porasta broja migranata i izbjeglica koji su ušli na teritorij Bosne i Hercegovine. Od 237 zabilježenih u januaru do 2.557 zabilježenih u maju i 2.493 u julu, podaci su izvještaja o djelovanju ključnih aktera na terenu u vezi s migrantima i izbjeglicama, javlja Anadolu Agency (AA).

U organizaciji Misije OSCE-a u BiH organizovana je prezentacija pregleda situacije u vezi sa migrantima i izbjeglicama u BiH. Danas je objavljen podatak da je ukupan broj evidentiranih dolazaka od januara do kraja jula bio 10.145. Među njima i 175 djece bez pratnje i djeca odvojena od roditelja ili staratelja. Naglašeno je i da smještaj migranata i izbjeglica i dalje predstavlja veliki izazov.

Prema podacima Granične policije BiH, zemlja porijekla većine migranata i izbjeglica određuje se na osnovu izjave samih izbjeglica i migranata jer većina njih ne posjeduje identifikacione dokumente. Međutim, prema podacima IOM-a, zemlje porijekla su najviše Pakistan, Sirija, Afganistan, Iran i Irak.

Ukazano je i na to da se povećanjem broja izbjeglica i migranata, pogoršavaju životni i higijenski uslovi.

Šef Misije OSCE-a u BiH Bruce G. Berton je rekao da procjenom, koja je danas predstavljena, a koja se bazira na podacima prikupljenim u prvoj polovini ove godine, žele pružiti pomoć relevantnim akterima i omogućiti im da pronađu bolja rješenja za povećan broj migranata i izbjeglica.

“Porast u broju migranata i izbjeglica predstavlja veliki izazov i za druge države širom Evrope. Moramo ojačati kapacitete najrelevantnijih vladinih tijela, posebno kada je u pitanju rad na smanjenju trgovine ljudima. Ovoj državi je potrebno više obučenog i kvalifikovanog osoblja, kao što su prevodioci i kulturni medijatori te veći broj službenika koji će raditi na ovim pitanjima. Potrebno je također unaprijediti i metode prikupljanja i upravljanja podacima. da bi se omogućilo bolje praćenje situacije i izrada akcionih planova utemeljenih na dokazima”, pojasnio je Berton.

Šef Odsjeka u Sektoru za izbjeglice, raseljene osobe, readmisiju i stambenu politiku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Medžid Lipjankić podsjetio je da su u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH sudjelovali u izradi “Informacija s Akcijskim planom hitnih mjera” koje se trebaju hitno poduzeti s fokusom na nezakonite migrante i propusnost granice, prije svega, sa istočnim susjednima BiH.

Rekao je i da su u cilju realizacije četvtog prioriteta, u okviru ovog Akcijskog plana, pripremili kapacitete izbjegličkog prihvatnog centra “Salakovac” i Readmisionog centra za adekvatan prihvat.

Lipjankić je poručio da je bitno obratiti pažnju na nekoliko stvari, u trenutku kada dolazi hladnije vrijeme. Radi se, prema njegovim riječima, na osiguranje energenata, kontinuirano snadbijevanje hranom i higijenskim potrepštinama.

“Treća stvar, koja je posebno važna, je pitanje osiguranja pristupa sekundarnoj i tercijalnoj zdravstvenoj zaštiti”, izjavio je Lipjankić.

Viša savjetnica za međunarodnu zaštitu UNHCR-a Stephanie Woldenberg izjavila je da je ključni izazov sada kako se pripremiti za zimu, uključujući i osiguranje skloništa za one koji su ovdje ali i za one koji će dolaziti.

“Ministarstvo sigurnosti zabilježilo je ove sedmice najveći dolazak u ovu državu, a temperature opadaju rapidno. Istovremeno, hiljadu ljudi u Bihaću i Velikoj Kladuši nemirno spava, što znači da nemaju adekvatan smještaj i ne mogu se zaštiti, a na dnevnoj bazi sve ih više dolazi. Uslovi na ovim lokacijama nisu adekvatni da se preživi hladno vrijeme, a da ne spominjem zimu”, pojasnila je Woldenberg.

Izrazila je zabrinutost i za porodice, posebno sa malom djecom i djecu bez pratnje.

“Ova djeca su sama, često bez staratelja i vrlo lako mogu postati žrtve zlostavljanja. Za ove grupe, kao prioritet, moramo obezbijediti smještaj. Pored smještaja, još veća zabrinutost UNHCR-a jeste da azilanti, izbjeglice i migranti, budu pravilno identifikovani”, poručila je Woldenberg.