Iz Tuzle osudili Čovićeve izjave: Trebamo li preseliti u Grude?
Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle, njegovi saradnici i direktori javnih preduzeća i ustanova iz reda hrvatskog naroda osudili su na današnjoj konferenciji za novinare izjave Dragana Čovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine o tvrdnjama da u Tuzli i Sarajevu nema osoba hrvatske nacionalnosti na čelnim pozicijama unazad deset godina, javlja Anadolu Agency (AA).
Imamović je izrazio zabrinutost zbog saopćavanja ovakve neistine, koja dolazi sa visoke pozicije, te dodao, između ostalog, da je ogorčen time što se nekim inicijativama nastoje onemogućiti prava 15.396 tuzlanskih Hrvata da mogu glasati za člana Predsjedništva.
“Napominjem da je Tuzla grad zajedničkog života i da nacionalna struktura lokalne vlasti proizilazi iz multikulturalnog bića Tuzle. Napominjem da niko od osoba u vlasti hrvatske nacionalnosti nije tu zato što je Hrvat, nego zato što radi svoj posao dobro”, poručio je Imamović.
Gradonačelnik Tuzle podsjetio je na podatke popisa stanovništva iz 1991. godine, prema kojem je na ovom prostoru bilo 15,5 procenata Hrvata, odnosno 20.398, a da je prema popisu iz 2013. u Tuzli živjelo 13,9 procenata Hrvata ili 15.396 osoba hrvatske nacionalnosti.
Podsjećajući da je zastupljenost na čelnim pozicijama u javnim ustanovama i preduzećima, od 20 preduzeća troje direktora hrvatske nacionalnosti i to: direktor Saobraćaja i komunikacija Goran Jurak, direktorica JU “Naše dijete” Sanja Karić, te direktor BIT Centra-tehnološkog parka Robert Martić.
To je, podsjetio je Imamović, 15 procenata od svih direktora, dok je zastupljenost Hrvata u Gradskoj administraciji 23,5 procenata, odnosno od 17 pozicija, četiri pozicije obnašaju pripadnici hrvatske nacionalnosti.
Tako je zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Mirel Mišković, šefica Stručne službe gradonačelnika Svjetlana Kakeš, Slavko Stijepić je šef Službe za civilnu zaštitu i Zlatko Kovačević, koji bi ovih dana trebao biti imenovan za šefa inspekcija.
“Hoću prije svega da budem državni službenik, na koje sam mjesto izabran po konkursu bez ikakvih privilegija ili kako se voli često reći veza. Nemam nikakvih drugih veza osim što sam doktor nauka, osim što svoj posao radim na način kako je propisano zakonom i u interesu svih građana naše jedine, najveće i najbolje Bosne i Hercegovine”, poručio je Kovačević.
Na pitanje kako se osjeća jer javno, pred kamerama treba dokazivati svoju nacionalnu pripadnost, Kakeš je odgovorila da osjećaj nije nimalo ugodan.
“Zaista se neugodno osjećamo što smo dovedeni u poziciju da trebamo govoriti o svojim nacionalnostima jer smatramo da smo na ovim pozicijama i svoj posao radimo stručno i kvalitetno, ali ne zato što smo Hrvati, Srbi, Bošnjaci ili neka druga nacionalnost”, poručila je Kakeš.
Stijepić, inače ratni vojni invalid i pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, naglašava da ga Čovićeve izjave ne iznenađuju jer je naviknut na “njegovu trivijalnu priču i dijeljenje Hrvata u dvije kategorije, odnosno one koje su u HDZ-u i one koji nisu u toj stranci”.
“Ovo što sada radi je vrlo opasno. On sada želi da pobriše Hrvate sa određenih prostora kroz izmjene Izbornog zakona, da Hrvati ne trebaju postojati na tuzlanskom ili sarajevskom području. Je li to znači ideja iz 1993. da se trebamo preseliti u Grude da bismo bili Hrvati koji mogu da budu birani, da se izaberu itd.?”, pita Stijepić.
