Iz Premier kladionice kažu da im od jednog igrača godišnje ostane samo 140 KM

Naš kolumnista Franjo Šarčević u svojoj posljednjoj kolumni za Fokus.ba dao je svoje promišljanje o radu kladionica u Bosni i Hercegovini. između ostalog naveo je i podatke koji jasno govore o kakvoj pošasti se radi u BiH. Brojne su i nelogičnosti kada se gledaju uplate po pojedinim općinama.

Sve to možete pročitati u kolumni Franje Šarčevića.

Iako po reakcijama možemo vidjeti da se mnogi građani slažu sa promišljanjima Šarčevića, ipak je bilo i nezadovoljnih. Riječ je, naime, o kladionicama. Tačnije o Premier kladionici.

Prema njima u BiH klađenje i nije neki problem kada ga, kako oni navode, uporedimo sa konzumiranjem alkohola i cigareta.

Između ostalog, prema njihovim proračunima, osobe koje se klade u BiH i ne troše previše novca. Tako nakon njihovih izračuna, prosječan igrač kladionica godišnje njima ostavi samo 140 KM. A o pranju novca, kako oni smatraju, nema ni govora.

Iznad imate proračun našeg Šarčevića, a ispod vam donosimo i reakciju Premier kladionice u cijelosti. Pa sami procijenite da li su kladionice u BiH pošast ili samo bezazlena zabava od koje ima puno gorih stvari.

Klađenje u BiH iz objektivnog ugla kladionica

Reakcija Premier kladionice u nastavku:

“Na Vašem portalu objavljen je tekst naslova ”Kolika je stvarno kladioničarska pošast” potpisnika Franje Šarčevića. Vjerujući kako je gospodin Šarčević imao istinski dobre namjere kvalitetno obraditi temu o kojoj je pisao, a obzirom da mu je nekoliko važnih činjenica ipak nehotice promaknulo, molimo da objavite i našu reakciju na navedeni tekst s ciljem da se u skladu sa osnovnim novinarskim načelima čuje i druga strana.

Naime, da bi se kvalitetno i precizno obradio jedan tako zahtjevan materijal, potrebno je i razumijevanje materije ali i ozbiljno istraživanje. Stoga bismo više cijenili da je gospodin Šarčević u svom tekstu za početak odabrao jedne takve konkretne i dobro provjerene brojke i činjenice, umjesto izlizane izjave imama Halilovića da je ”veći grijeh igrati kladionicu nego jesti krmetinu” čime je jasno odmah u startu čitatelju dano do znanja u kojem smjeru će ići daljnji tekst.

Čitatelju je jako teško ozbiljno shvatiti pisanje u kojem dominiraju ”istraživačke” fraze poput: ”vjerojatno”, ”pretpostavimo”, ”vjerojatno ih nije stvarno toliko, ali nek se nađe broj”, ”sumnja da nešto nije kako treba”, itd., Navedenih fraza tekst je pun te samim time dovodi u pitanje i stvarnu namjeru takvog pisanja.

Uvažavajući Franju Šarčevića kao visokoobrazovanu osobu koja je sigurno sposobna dublje i kvalitetnije istražiti ovu temu, a posebno kao doktor matematike pozabaviti se brojevima prihoda, rashoda i dobiti kladionica, želimo dati i naše odgovore na neke teze iz teksta.

Prvo i najvažnije, gospodine Šarčeviću, vaša ”sumnja da kladionice služe za pranje novca” nije osnovana, jer industrija igara na sreću je najuređenija djelatnost u Federaciji BiH. Ako ne vjerujete nama, provjerite sami. Otiđite u bilo koju kladionicu, uplatite jedan listić i na istom ćete dobiti GUID broj Porezne uprave FBiH. To znači da je listić automatski prijavljen u Poreznu upravu. Zatim otiđite na Internet stranicu Porezne uprave i tamo prepišite taj GUID broj i prikazat će vam se taj isti listić. To niti jedna druga industrija u BiH nema, samo igre na sreću.

I isto vrijeme kladionice su i obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te vrše identifikaciju i prijavljivanje svih propisanih transakcija direktno u sustav SIPA-e? Ne vjerujete, obratite se SIPA-i i provjerite broj prijava za 2023. godinu.

Drugo, ali ne manje važno, kao i većina drugih potpisnika u medijima, svjesno ili nesvjesno griješite kada ukupnu uplatu koju su kladionice primile predstavljate kao zaradu kladionica. Kladionice u 2023. nisu zaradile 1,7 milijardi maraka. Kladionice su primile oko 1,7 milijardi maraka uplata, isplatile su oko 1,5 milijardi maraka dobitaka te im je ostao bruto prihod od oko 200 milijuna maraka. Nakon plaćenih svih troškova (plaće, doprinosi, zakupi, itd) kladionice su ukupno zaradile oko 70 milijuna KM i zarada u odnosu na 2022. im je u padu. Ovo su podaci koje možete provjeriti direktno u Poreznoj upravi FBiH, a i morali biste ako želite napisati ozbiljan tekst.

Prije pisanja ovakvog teksta i baratanja brojkama, potrebno je valjda i istražiti te brojke, kako nastaju i odakle. Da ste to napravili, uvidjeli biste da većina tih uplata i dobitaka nastaje na RNG igrama. Onda biste mogli istražiti što su RNG igre i kao matematičar lako shvatiti zašto u tim igrama igrač s 10 maraka dok ih eventualno ne izgubi može igrati nekoliko sati i napraviti npr. ukupno 100 KM uplate i 90 KM dobitaka. Da vam dodatno pojasnimo, zamislite da ste igrač koji ima 10 KM i dolazi u kladionicu te krene igrati Bingo. Uplatite marku, izgubite. Uplatite opet, dobijete 10 KM. I tako igrate, neku rundu izgubite, neku dobijete, i nakon 2-3 sata ste ”na nuli”. Jeste li izgubili tih npr. 100 KM koliko ste nakupili ukupne uplate za vrijeme igre, ili ste izgubili 10 KM s koliko ste došli? Odgovor je valjda jasan. Eto na taj način nastaje uplata od 1,7 milijardi KM i dobici do 1,5 milijardi KM. Niti su kladionice zaradile 1,7 milijardi, niti su igrači dobili 1,5 milijardi KM. Igrači su se igrali s cca 200 milijuna maraka te njima generirali sve te uplate i dobitke. I jedino što se može oporezovati i što se u svim normalnim državama svijeta i oporezuje je taj stvarni novac od 200 milijuna maraka, a ne sve uplate i svi dobici.

Izračunali ste kako u FBIH kladionice posjećuje oko 500.000 ljudi godišnje. Prema jednostavnoj računici podjele 200 milijuna KM prihoda na 500.000 igrača ispada da igrači u kladionicama godišnje potroše prosječno oko 400 KM. To nije ni pola jedne prosječne mjesečne plaće. Ako su kladionice zaradile ukupno oko 70 milijuna maraka, a vi navodite da igra ukupno oko 500.000 igrača, kladionicama onda na čisto od jednog igrača godišnje ostaje u prosjeku oko 140 KM.

Možemo li onda doista govoriti o nekoj kladioničarskoj pošasti?

Voljeli bismo da ste u isto vrijeme izračunali i koliko u FBiH ljudi prosječno potroše na cigarete, alkohol i druge oblike legalne zabave? Jesu li vam u isto vrijeme ”pošast” i duhanska industrija i ugostiteljstvo u Federaciji BiH? Možete li istim žarom pisati i protiv kioska u kojima se prodaju cigarete i kafića u kojima se toči alkohol? Vas osobno na društvenim mrežama imamo priliku vidjeti uz alkohol na stolu. Mislite li da je u redu oblik zabave ispijanjem alkohola, ali da nije u redu oblik zabave uplata listića u kladionici? Zanima nas i Vaše mišljenje o tome što više štete nanese društvu svake godine, kladionice ili industrija cigareta, kladionice ili industrija alkohola, uz koju se veže društveno općeprihvaćeno pojedinačno i masovno opijanje, nasilje i vožnja u pijanom stanju? Je li veći problem za svoju obitelj i društvo jedan igrač koji je u kladionici izgubio 10 maraka, ili jedna osoba koja je u kafiću popila 10 piva i takva vozi doma obitelji? Predstavljaju li deseci tisuća ugostiteljskih objekata u kojima se nemilice toči alkohol i prijavljuje manje od 50% prometa pošast, ili su pošast samo legalne kladionice, koje uredno rade po Zakonu o igrama na sreću, evidentiraju svaki uplaćeni listić, plaćaju svaku marku propisanog poreza i generiraju preko 10 tisuća radnih mjesta?”, stoji u reakciji Premier sportske kladionice.