Iz BiH odlaze mladi, obrazovani i najsposobniji

Prema podacima nevladine organizacije Unija za održivi povratak i integracije u BiH, ovu državu je za poslednjih pet godina napustilo više od 170.000 građana, među kojima je većina, mladih, obrazovanih, radno sposobnih osoba.

Donosioci odluka još uvijek nisu pronašli mehanizam kako zadržati svoje građane da ne odlaze, a mediji i mladi sada su počeli i putem dokumentarnih filmova apelovati na ovaj problem.

Dušan Kondić bio je najbolji diplomac na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci sa prosjekom ocjena 9,51. Kao kruna obrazovanja, dobio je zlatnu značku sa likom Nikole Tesle. Dušan ima 24 godine, rođen je u Kozarskoj Dubici, piše Selma Boračić – Mršo za RSE.

Do odlaska u Njemačku, radio je u lokalnoj fotokopirnici. Za njega nije bilo adekvatnog radnog mjesta. Kaže kako se samo zbog zaposlenja nije želio priključiti nekoj političkoj partiji.

“Tokom četiri godine osnovnih studija sam se trudio biti najbolji, studirao, učio, i tako dalje, i sada jedan potpuno drugi kriterijum meni omogućava da obezbijedim svoju egzistenciju?! To govori da meni nisu bile potrebne ove četiri godine studija, da se trudim da postanem najbolji i na kraju postanem najbolji. Bilo je potrebno da to riješim za jedan dan ulaskom u ovu ili onu stranku”, govori Dušan.

Neira Ljevaković rođena je 1993. godine u Tešnju. Diplomirala je 2016. na sarajevskom Prirodno-matematičkom fakultetu i ima zvanje bačelora inžinjerske genetike.

Od završetka studija do odlaska u Njemačku, jedina mogućost koja joj je pružena jeste da obavlja jednomjesečnu praksu na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Ostalo su bile odbijenice.

“Meni je bilo dovoljno da ljudi s kojima sam radila i s kojima sam imala super odnos na toj praksi, da me isprate s rečenicom da, ako nemam štelu, da ni ne pomišljam o poslu, da ne razmišljam, da ne budem luda, da ne pokušavam uopšte. Ja ne želim da budem jedan od tih pojedinaca koji na taj način obezbijede svoju budućnost. S obzirom da nisam našla nikakvu drugu priliku i da je to bila nekako zadnja rečenica koja je meni rekla – OK, završila si svoj posao ovdje, moja priča se nastavlja negdje drugo”, odlučila je Neira.

Dražen Primorac ima 30 godina. Rođen je u malom hercegovačkom mjestu Krućevići. Završio je elektrotehnički fakultet, smjer energetika, te projektovao fotonaponske sisteme.

Ni njegovo znanje nije bilo dovoljno dobro za bh. poslovni svijet. Otišao je u Norvešku jer su mu ovdje bila potrebna poznanstva da bi dobio posao.

“Načelnik jedne općine me, navodno, stopirao za jedan natječaj za posao i neko me je savjetovao da popijem kavu s njim. Nakon tog razgovora jedna je rečenica bila – idem sutra kod šefa pa ću te spomenuti za posao. A šef je u HDZ-u (Hrvatska demokratska zajednica BiH) jedan ovdje”, ispričao je Dražen svoje iskustvo sa “zapošljavanjem” u BiH.

Priče ovo troje mladih ljudi koji odlaze iz Bosne i Hercegovine prati dokumentarni film “Nestajanje” kojeg je radio Davor Obrdalj sa portala Žurnal.info.

Obrdalj naglašava da se tema odlaska mladih sama nameće, ali da je ovo prije svega još jedan pokušaj da se dopre do političara kako bi počeli raditi na zaustavljanju iseljavanja mladih.

“Mi smo imali namjeru da kroz ovaj film upravo naljutimo ljude, da ih možda i rasplačemo, ali da potaknemo na neki način tu emociju koja će sutra možda promijeniti neko mišljenje. Možda će uticati da neko konačno shvati u kakvom problemu se nalazi ova zemlja”, ističe za Radio Slobodna Evropa (RSE) autor filma “Nestajanje”.

Aida Mujan je učenica četvrtog razreda Međunarodne srednje škole, a Nedžad Spahalić je prva godina fakulteta na Burch univerzitetu. Njih dvoje su autori kratkog dokumentarnog filma “Šta ćeš učiniti da ostanem”.

Oni su članovi školskog kanala koji za cilj ima izboriti bolju i pravedniju poziciju za mlade.

“Mi ne želimo da odemo zato što je ovo država u kojoj smo se rodili, u kojoj smo odrasli. Želimo tu da ostanemo, tu da osnujemo svoju budućnost, ali tražimo razlog. Ovdje nam se ne pružaju šanse, nemamo pravo, nemamo slobodu, nemamo ta otvorena vrata koja imamo, nažalost, u drugim državama. A te druge države nisu ništa bolje, vjerujte, od ove naše”, kaže Aida Mujan za RSE.

U filmu se postavlja i pitanje, da li pojedinac može napraviti promjenu u ovom društvu i sistemu, kaže Nedžad Spahalić.

“Video nije isključivo samo za vladajuće, nego za svakog državljanina, počevši od najmlađeg pa do najstarijeg. Traži se od pojedinca da napravi neku promjenu”, objašnjava on.

Od kraja rata do danas, Bosnu i Hercegovinu je napustilo više od 200.000 mladih ljudi, navodi Institut za razvoj mladih KULT.