Istraživanje: Gradovi i općine u BiH moraju biti otvoreniji prema građanima

Gradovi i općine u Bosni i Hercegovini moraju biti mnogo otvoreniji prema građanima. Ispunjavaju tek nešto više od trećine (36 posto) postavljenih indikatora koji daju ukupan pregled otvorenosti jedinica lokalne samouprave u pogledu transparentnosti, pristupačnosti, integriteta i učinkovitosti, pokazala je analiza otvorenosti i odgovornosti izvršnih vlasti, koju je provela regionalna mreža nevladinih organizacija “ActionSEE”.

Zatvorenost vlasti u BiH evidentna je u pogledu neadekvatnog provođenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, nedovoljnog uvida u trošenje javnog novca i korišćenju zastarjelih načina komunikacije. Analiza provedena od oktobra do kraja decembra 2016. godine u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu pokazuje da je BiH, u odnosu na region, na trećem mjestu, iza Srbije i Crne Gore, saopćeno je iz Udruženja građana “Zašto ne”.

– Regionalni rezultat po pitanju otvorenosti lokalne samouprave je poražavajući i u prosjeku iznosi samo 34 posto – pokazala je analiza.

Istraživanje je obuhvatilo 36 jedinica lokalne samouprave u BiH, dok su u cijelom regionu analizirane ukupno 144 općine kroz više od 60 indikatora (po općini), a provedeno je u projektu “Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u jugoistočnoj Evropi”, koji se provodi uz finansijsku podršku EU i projekta “Korištenje novih medija za promicanje transparentnosti vlasti”, koji podržava National Endowment for Democracy (NED).

Najviše zadovoljenih indikatora, prema četiri postavljena principa, u BiH ima Općina Centar Sarajevo, njih 66 posto, a najmanje općina Glamoč, svega pet posto, navodi se.

Princip pristupačnosti u jedinicama lokalne samouprave BiH zadovoljen je s 35 posto postavljenih indikatora. Najbolje rangirana jedinica lokalne samouprve, prema ovom principu je grad Široki Brijeg, koji zadovoljava 66 posto indikatora, dok su najlošije rangirane općine Petrovac (0, Jezero i Glamoč – po 5 posto).

Istraživanje je pokazalo da ne postoji ujednačena praksa i obaveza objavljivanja registra dokumenta koje jedinice lokalne samouprave posjeduju, a veoma često na web stranicama nije ni naznačena osoba zadužena za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama.

Monitoring je pokazao da pojedine jedinice lokalne samouprave čak nemaju ni zvanične web stranice.

Princip učinkovitosti u jedinicama lokalne samouprave BiH zadovoljen je sa 46 posto ispunjenih indikatora. Monitoring i evaluacija rada provodi se u 59 posto analiziranih lokalnih administracija, a propisima i internim aktima uspostavljena je obaveza i procedura po kojoj načelnici/gradonačelnici treba redovno da podnose godišnje izvještaje općinskim/gradskim vijećima.

Strateško planiranje na nivou lokalne samouprave u BiH zadovoljavajuće je u tek 37 posto općina i gradova.

Nešto manje od pola (47 posto) ispitanih jedinica lokalne samouprave imaju neki vid razvojnih strategija, što povlači zabrinjavajuću činjenicu da više od pola njih ne usvaja razvojne strategije. Stoga se u kreiranim preporukama posebno ističe da bi strategije razvoja i promocije otvorenosti trebale biti pripremljene i usvojene u svim općinama i gradovima, a akcioni planovi implementirani.

Po principu integriteta, jedinice lokalne samouprave u BiH zadovoljavaju skromnih 18 posto postavljenih indikatora, a među razlozima za tako loš rezultat je i nepostojanje mehanizama za sprečavanje i prevenciju sukoba interesa.

Jedinice lokalne samouprave u BiH zadovoljavaju 37 posto postavljenih indikatora u domenu transparentnosti. Najbolje rangiran, prema principu transparentnosti, jeste Grad Široki Brijeg (72 posto zadovoljenih indikatora), a najlošija je Općina Glamoč s 0 posto zadovoljenih indikatora s obzirom na to da nema ni zvanični web site, saopćeno je.

Manje od polovine (42 posto) općina i gradova imaju objavljenje određene podatke o imenima državnih službenika, dok budžetska transparentnost lokalne samouprave u BiH zadovoljava 37 posto postavljenih indikatora.

Građani nemaju priliku da analiziraju budžet kroz narativna i grafička objašnjenja koja bi trebalo da su im dostupna putem dokumenta „Budžet za građane“. Od svih analiziranih jedinica lokalne samouprave u BiH „Budžet za građane“ imaju samo Općina Centar Sarajevo i Općina Novi Grad Sarajevo.

Po principu budžetske transparentnosti najbolji rezultat su imali: Općina Gradačac sa 81 posto zadovoljenih indikatora, Grad Široki Brijeg sa 79 posto i Općina Centar Sarajevo sa 73 posto ispunjenih indikatora, dok su najlošije rangirane Općina Jezero i Općina Istočni Stari Grad s nula posto zadovoljenih indikatora. Ove općine nemaju ni zvaničnih web sajtova.

Na zvaničnim stranicama jedinica lokalne samouprave ne objavljuju se ni planovi javnih nabavki. Uglavnom nisu dostupni pozivi i odluke o javnim nabavkama, kao ni pripadajući ugovori. Svega 34 posto općina i gradova objavljuje podatke vezane za procedure javnih nabavki.

Zaključak je da posebnu pažnju treba posvetiti jačanju finansijske transparentnosti općina i gradova s obzirom na to da organi jedinica lokalne samouprave nemaju ujednačenu praksu objavljivanja finansijskih informacija i dokumenta. Također treba uspostaviti dosljednu praksu objavljivanja budžeta i izvještaja o izvršenju budžeta, a potrebno je učiniti dostupnim i podatke vezane za provedbu postupaka javnih nabavki, primjenjujući princip proaktivne transparentnosti.

Osim toga, informacije o službenicima i unutrašnjoj organizaciji treba da budu dostupne građanima uz poštivanje zakonskih ograničenja te je potrebno uvesti praksu objavljivanja „Budžeta za građane“, kao i osigurati obaveznu primjenu principa objavljivanju podataka u open data formatu, navodi se u saopćenju.