Istražili smo kako je omladina prošla na lokalnim izborima u BiH

Iako su netom održani Lokalni izbori 2024. godine, ako je suditi prema starosnoj dobi kandidata za načelnike, poprilično podmlađeni, mladi kandidati (u kategoriji ispod 30 godina) nisu se uspjeli izboriti za načelničke pozicije.

U 140 lokalnih zajednica, prema istraživanju Fokusa baziranom na trenutnim preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije BiH, načelnici i gradonačelnici će biti osobe starije od 30 godina. Ostaje da se vidi ko će, zbog specifičnog sistema biranja, postati gradonačelnici Sarajeva, Mostara i Brčkog.

Trebinje, Livno i Višegrad

Kada je riječ o Jablanici, općini koja je pogođena katastrofom prouzrokovanom poplavama, CIK do zaključenja ovog teksta još nije zakazao naknadno provođenje izbora. Međutim, kandidati za načelnika Jablanice su osobe starije od 30 godina.

Tek su u tri lokalne zajednice pojedine stranke na ovim izborima isturili kandidate mlađe od 30 godina. Najmlađi kandidat na ovim izborima je bio Lazar Radan s 26 godina. On je bio kandidat za gradonačelnika Trebinja ispred liste stranke Za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Međutim, nije uspio pobijediti Mirka Ćurića (SNSD) u utrci za gradonačelnika.

Mate Vukadin (HDZ 1990) i Stefan Nikitović (SDS – Volja naroda) bili su kandidati za načelnike Livna i Višegrada. Obojica imaju po 27 godina i nisu uspjeli pobijediti u ovim utrkama za čelne pozicije navedenih lokalnih zajednica.

Tezu o „podmlađenim izborima“ s početka teksta potvrđuje broj kandidata mlađih od 40 godina koji su, prema trenutnim rezultatima, postali načelnici ili gradonačelnici. Ukupno ih je 27.

U Bužimu je 37-godišnji Mersudin Nanić (SDA) po treći put izabran za načelnika. Bio je i jedini kandidat na izborima. U Prijedoru je 35-godišnji Slobodan Javor (SNSD) također obnovio mandat, jednako kao i 37-godišnji Pero Pavlović (SNSD) u Donjem Žabaru.

Vukosavlje ima novog načelnika, Dejana Jovića (SNSD) koji ima 39 godina, a u Oštroj Luci je pobijedio Duško Došenović (36), također iz SNSD-a.

U Bijeljini i Banjoj Luci su Ljubiša Petrović (36) iz SDS-a i Draško Stanivuković (31) iz PDP-a obnovili mandate. U Maglaju i Ključu došlo je do promjene na načelničkim pozicijama. Pobijedili su 34-godišnji Maid Suljkanović i 32-godišnji Jasmin Husić, obojica iz SDA.

Utrka u Gornjem Vakufu

U Dobretićima i Šekovićima su Ivo Čakarić (34) iz HSS-a i Miladin Lazić (36) iz SNSD-a obnovili mandate. Nove načelnike su dobili Zavidovići, Kalesija i Gornji Vakuf, a sve su osobe mlađe od 40 godina. Riječ je o Erni Merdić-Smailhodžić (32), Nerminu Mujakoviću (39) i Esminu Hajdareviću (35), svi iz SDA. 

Kada je riječ o Gornjem Vakufu, sva tri kandidata za načelnika bile su osobe mlađe od 40 godina.

Stjepan Dujo (39) iz HDZ-a BiH, Vedad Jusić (34) iz SDA, Ivan Buntić (37) iz koalicije HNP-HDZ i Nermin Muzur (39) iz NiP-a obnovili su mandate u Novom Travniku, Brezi, Tomislav-Gradu i na Ilidži.

Marinko Božović (39) iz SDS-a novi je načelnik Istočne Ilidže, a aktuelna gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić (33) iz SDP-a pobijedila je u utrci za načelnika Novog Sarajeva.

U Starom Gradu mandat je obnovio 32-godišnji Irfan Čengić iz SDP-a, a na Palama (FBiH) 39-godišnji Almin Ćutuk iz SDA. Novi načelnika Trnova (RS) je 38-godišnji Miroslav Bjelica iz SNSD-a.

Rogatica je dobila novog načelnika Ninoslava Prelića (37) iz SNSD-a, dok je Posušje „zadržalo“ dosadašnjeg Antu Begića (39) iz HDZ-a BiH. U Foči su se za načelničku poziciju utrkivale dvije osobe mlađe od 40 godina, a pobjedu je odnio Milan Vukadinović (37) iz SNSD-a.

U Goraždu je mandat obnovio Ernest Imamović (39) iz SDP-a, dok je u Kreševu Boris Marić (35) iz HDZ-a BiH bio ujedno i jedini kandidat za načelničku poziciju.

Usporedbe radi, na Lokalnim izborima 2020. godine, prema podacima CIK-a, dvije osobe mlađe od 30 godina osvojile su načelničke odnosno gradonačelničke pozicije. Također, na tim izborima bilo je 16 kandidata za čelne pozicije u lokalnim zajednicama.

Komentar iz KULT-a

Iz Instituta za razvoj mladih KULT su u izjavi za Fokus naveli da u odnosu na opće izbore gdje uglavnom na izbornim listama dominiraju iskusniji kandidati s više od 30 godina starosti, postoji praksa među strankama da na lokalne izbore u nešto većoj mjeri na liste kandidiraju mlađe kandidate. 

Navode da je slična situacija bila i na ovim izborima gdje se na listama mogao primijetiti veći broj mladih u odnosu na opće izbore iz 2022. godine.

– Međutim, i kada se nađu na listama, mladi su vrlo često pozicionirani dosta nisko u redoslijedu listi te im je samim pozicioniranjem dodatno otežano da ostvare značajniji rezultat. Nova odredba u procesu glasanja koja govori o odabiru do tri kandidata unutar odabrane izborne liste, dodatno otežava dobijanje glasova osobama koje su pozicionirane nisko na izbornim listama, a što se posljedično odnosi i na mlade kandidate – zaključili su iz Instituta za razvoj mladih KULT.