Istražili smo ima li traga opasnim organizacijama u BiH sa crne liste Facebooka

Iz američke kompanije Facebook u oktobru prošle godine procurio je interni spisak “opasnih organizacija i pojedinaca”. Preciznije objavio ga je portal Intercept.com koji je zapravo Facebookovu listu koja se upotrebljava radi regulacije izražavanja na ovoj platformi, blago uredio kako bi je prilagodio radi objave. Možete je naći na ovom LINKU.

Piše: Amil DUČIĆ

Na “crnoj listi” Facebooka koja se rasprostire na 100 stranica mogu se naći osobe i organizacije povezane sa terorizmom, desnim ekstremizmom i raspirivanjem mržnje.

Fokus.ba je analizirao spisak blokiranih desničarskih organizacija i utvrdio da pojedine koje se nalaze na Facebookovoj „crnoj listi“ imaju ili su imali svoje registrirane (humanitarne) organizacije ili udruženja u nekoliko gradova i mjesta u BiH.
Na listi se, tako, nalazi Taibah International – Bosnia Branch koji je u BiH djelovao kao humanitarna organizacija. Ova organizacija ali i njeni uredi u Bosni i Hercegovini dospjela je na UN-ovu listu osoba, grupa i entiteta koji su sankcionisani zbog veza sa Al-Kaidom od 11. maja 2004.

Organizacija Taibah International bila registrovana na adresi Ulica Avde Smajlovića u Sarajevu

Prvobitno je djelovala u prostorijama Kulturnog doma u Hadžićima, da bi kasnije bila registrovana kao podružnica udruženja Taibah International Aid Association te je otvarala urede na drugim lokacijama. U BiH je prestala s radom na temelju odluke Ministarstva pravde Federacije BiH.

Na stranici UN piše da je Taibah International-Bosnia Offices “nevladina organizacija sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, sa značajnim vezama sa Global Relief Foundation (GRF) organizacijom povezanom s Al-Qaidom”.

GRF je u početku djelovao u BiH pod okriljem Taibaha. godine 1996. Taibah je raskinuo sa GRF-om, ali je nastavio dijeliti istu kancelariju u Sarajevu do 2000. godine.

Na stranici američkog Ministarstva finansija Taibah International – Bosnia branch izlistana je kao organizacija koja je i pod sankcijama SAD-a te se nalazi na američkoj crnoj listi. U informaciji je navedeno i da je ova organizacija imala prostorije na adresi Avde Smajlovića 6 u Sarajevu. Fokus.ba obišao je ovu lokaciju.

Ulica Avde Smajlovića u Sarajevu

Zanimljivo je da se trenutno u objektu kojeg je na ovoj adresi nekad koristila ova organizacija sada nalaze prostorije kineske kompanije China Gezhouba Group Company Limited kojoj je dat posao gradnje Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli.

Drugi subjekt, odnosno još jedna humanitarna organizacija, koja je nekada djelovala u BiH, a u međuvremenu je izbrisana iz registra, zove se Bosanska Idealna Futura. I ona je uvrštena na UN-ovu listu pojedinaca i organizacija pomagača i povezanih lica s Al Qaidom i Talibanima po UN Rezoluciji 1267, a dospjela je i na crnu listu SAD.

Kako stoji u informaciji UN-a, Benevolence International Foundation je imala urede u BiH, koji su radili pod imenom Bosanska idealna futura. Dana 10. februara 2003. Enaam M. Arnaout (izvršni direktor „Benevolence International Fondation“) osuđen je na Okružnom sudu SAD- Sjeverni okrug Ilinoisa nakon što se izjasnio krivim za reketiranje. U izjavi je priznao da „Benevolence International Foundation“ već jednu deceniju obmanjuje donatore dovodeći ih u zabludu da se sve donacije koriste isključivo u humanitarne i mirovne svrhe, dok se dio novca, kako je rekao, „slao muslimanskim borcima u Bosni i Hercegovini“.

U saopćenju Ministarstva finansija SAD navodi se da su u pretresu prostorija BIF-a u martu 2002. godine, bosanskohercegovački organi za provođenje zakona otkrili mnoštvo dokaza koji povezuju Arnaouta s bin Ladenom i Al Qaidom. Među datotekama su bila skenirana pisma između Arnaouta i bin Ladena, pod njihovim pseudonima.

Ulica Salke Lagumdžije 12, adresa u Sarajevu na kojoj je registrovana “Bosanska Idealna Futura”

Na UN-ovoj listi su kao poznate adrese ove organizacije, između ostalih navedene: Hadžije Mazića put 16F, Zenica, i Salke Lagumdžije 12, Sarajevo. Obišli smo obje ove lokacije te ustanovili da ovoj organizaciji tu zaista više nema traga.
Inače, direktor ove organizacije Munib Zahiragić, bivši službenik Agencije za informisanje i dokumentaciju (AID) 2003. godine osuđen je na sarajevskom Kantonalnom sudu na dvije godine zatvora zbog odavanja službene tajne. Njega je optužnica prvobitno teretila za špijunažu.

Ulica Hadžije Mazića put 16F, adresa u Zenici na kojoj je registrovana “Bosanska Idealna Futura”

Treba naglasiti da se Bosanska Idealna Futura i dalje vodi na spisku pravnih subjekata Centralne banke BiH kojima su blokirani računi. Ovaj spisak ažuriran je 1. februara. Također, nisu dostupni ni bonitetni podaci o poslovanju navedenih organizacija.

Bosanski pokret nacionalnog ponosa

Duže od deceniju Bosanski pokret nacionalnog ponosa (BPNP) koji je također na „crnoj listi“ Facebooka, na svojoj internet stranici uz nacionalizam promovira i neonacističke ideje antisemitizma, homofobije i rasizma, ali je organizacija, ipak, uspjela izbjeći odgovornost i od javnosti sačuvati identitet svojih članova. Za razliku od Bosanske Idealne Future i Taibah International, Bosanski pokret nacionalnog ponosa i dalje djeluje u BiH, budući da nije nigdje registrovan niti kao takav ima zvaničnu adresu.

Kako smo objavili u našem prethodnom tekstu na ovu temu ova kao i desničarske grupe iz, takoreći ,drugih nacionalnih korpusa kao što su “Krv i čast”, “Borba 18”, “SH-MO” (Skinheads Mostar) aktivno promovišu homofobiju, antisemitizam i rasizam.

Novinari BIRN-a su istraživanjem na društvenim mrežama identifikovali deset trenutnih ili bivših članova ove organizacije koji su na svojim društvenim mrežama opisani kao “pripadnici Handžar divizije”, grupe Skinheads, te dijele desničarske simbole ili su sami naveli da pripadaju BPNP-u.

Osnovana je 2010. godine, a aktivisti koji su pokrenuli ovu internet stranicu tada su najavili da će velike gradove u Federaciji BiH – Sarajevo, Tuzlu, Zenicu, Bihać i Mostar – uskoro zasuti lecima. Neonacisti su tvrdili da će to biti tek početak, a onda su upozorili: „Poslije možemo svašta!“

Magdalena Szulc iz Odjela za komunikacije kompanije Meta (promijenjeno ime Facebooka), za Fokus.ba na naš upit da li se može očekivati neki update liste opasnih organizacije napominje kako Facebook nije zvanično ni objavio ovu listu.

– Mi razumijemo da je ovo prostor u kojem promatramo sukobe, pa se trudimo da budemo što transparentniji, istovremeno dajući prioritet sigurnosti, ograničavajući pravne rizike i sprječavajući mogućnosti da grupe zaobiđu naša pravila – kazala je Szulc.

Ilustracija FOTO: Goran Stanzl/Pixsell

Govoreći o samom procesu odnosno o tome kako određene organizacije/pojedince označavaju kao opasne, Szulc navodi da su njihove politike opasnih organizacija dio već uspostavljenih standarda zajednice i javnosti. Ove, kako navodi, entitete procjenjuju na osnovu njihovog ponašanja, kako na mreži, tako i u stvarnom svijetu.

– Imamo zakonske obaveze u vezi sa američkim sankcijama koje se preklapaju s našim politikama opasnih organizacija. To jasno navodimo u našim standardima zajednice. Treba napomenuti da naravno ne postoji univerzalna definicija terorizma među istraživačima, unutar-vladinim agencijama, a svakako ne među vladama. Naše definicije su razvijene u bliskom partnerstvu sa vodećim istraživačima i stručnjacima, i imaju snažan fokus na slučajevima nasilja van platforme – rekla je Szulc.

Nadalje, kako ističe, prilikom dodavanja na listu, imaju snažan proces za procjenu slučajeva radi mogućeg označavanja.

– Ovaj proces se zasniva na dva stuba. Jedan je strukturirani pregled, što znači da osiguravaju da svi relevantni timovi imaju priliku da daju input i povratne informacije u definisanim fazama procesa pregleda. Drugi stub su jake i pouzdane informacije. Izrađujemo slučajeve na osnovu jakih i potvrđenih informacija koje se mogu pronaći i citirati – istaknula je naša sagovornica.

Fokus.ba zatražio je odgovore od Federalne uprave policije (FUP), kao i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) šta poduzimaju po pitanju praćenja, razotkrivanja i procesuiranja djelovanja desničarskih grupa koje su ocijenjene kao opasne organizacije, kako na internetu, tako i u praksi.

Iz FUP-a su za Fokus.ba istaknuli da u okviru svojih nadležnosti vrše provjere pojedinaca i grupa koje u svojim aktivnostima imaju elemente desničarskog ekstremizma, odnosno propagiraju mržnju na nacionalnoj, vjerskoj i rasnoj osnovi, seksualnoj orijentaciji i slično.

Federalna uprava policije FOTO: Denis Kapetanovic/Pixsell

– U slučaju da navedene aktivnosti imaju obilježje nekog krivičnog djela propisanog krivičnim zakonom, obavještava se nadležno tužilaštvo, te se poduzimaju daljnje mjere uz njihov nadzor. Također, u Strategiji za borbu protiv terorzma čija izrada je u toku, biće predviđene i aktivnosti usmjere na borbu protiv terorizma kao i svih oblika ekstremizma, uključujući i desničarskog. Navedene aktivnosti se ne odnose samo na djelovanje desničarskih grupa i pojedinaca putem interneta, prvenstveno društvenih i socijalnih mreža, komentara koji uključuju govor mržnje, prijetnji i svih oblika ekstremizma, koji može preći u nasilni ekstremizam, već i aktivnosti u suzbijanju tzv. navijačkog nasilja, isticanje neofašističkih obilježja, simbola i slično – naveli su iz FUP-a.

Što se tiče onemogućavanja i blokiranja objava pojedinih radikalnih i ekstremističkih organizacija putem raznih internet portala, socijalnih i društvenih mreža kao što je na primjer kompanija Facebook, iz FUP-a napominju da je omogućena kako prijavu neprimjerenog sadržaja od građana, tako i prijavu neprimjerenog sadržaja od vladinih i nevladinih organizacija. Navedenu prijavu, dodaju, kompanija će uzeti u razmatranje i u skladu sa njihovim pravilima poduzeće određene mjere i radnje.

Odgovor iz Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) o tome šta poduzimaju i kako procesuiraju opasne organizacije, bio je nešto kraći.

SIPA

– Državna agencija za istrage i zaštitu, između ostalog je nadležna za sprječavanje, otkrivanje i istrage krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH, i u skladu s tim prikuplja obavještenja i podatke o takvim krivičnim djelima te prati analizira sigurnosne situacije i pojave koje pogoduju nastanku i razvoju kriminaliteta. O pojedinačnim slučajevima i aktivnostima SIPA-e ne možemo iznositi konkretne podatke – istaknuli su iz SIPA-e za Fokus.

Dodajmo i to da je kao pojedince koji se dovode u vezu sa raspirivanjem mržnje, Facebookov tim označio, između ostalih, dvojicu haških osuđenika Radovana Karadžića Ratka Mladića, koje je Haški tribunal pravosnažno osudio na doživotnu kaznu zatvora za genocid i ratne zločine tokom agresije na BiH. Na listi je i ime zločinca Vojislava Šešelja, zatim šest haških osuđenika i čelnika paratvorevine “Herceg-Bosne” koje je Tribunal osudio na ukupno 111 godina zatvora – Slobodan Praljak, Jadranko Prlić, Valentin Ćorić, Berislav Pušić, Milivoj Petković, te Bruno Stojić.

Na listi su imena osuđenih za terorizam i regrutovanje ljudi za rat u Siriji odnosno Mevlida Jašarevića, Huseina Bilala Bosnića i Bajra Ikanovića.