Ispovijest mladih koji odlaze: Ne bih se nikada vratila u BiH
Veliki problem zemalja regiona jeste činjenica da svakodnevno sve više mladih i obrazovanih ljudi odlaze u razvijene evropske države u potrazi za boljim životom.
Mnogi od njih odlaze i ne razmišljaju da se ikada vrate u svoje domovine, jer kako tvrde, nemaju zbog čega da se vrate, osim ponekad da obiđu rodbinu.
Jedna od njih je i dvadesetosmogodišnja Nadina Redžić iz BiH, pravnica koja u Njemačkoj traži posao medicinske sestre.
“Ne bih se nikada vratila! Došla bih da vidim porodicu i prijatelje. Ako već nešto izgradim i krenem ispočetka u drugoj državi, zašto bih sve to ostavila i vratila se ovamo gdje uopšte ne znam da li ću moći opet nešto započeti”, priča Nadina za “Deutsche Welle”.
Nadina je samo jedna od hiljada mladih ljudi koji uče njemački jezik kako bi mogli da se što lakše prilagode u Njemačkoj ili Austriji.
“Ljudi koji ovdje dolaze su očajni zbog sistema, rada i zaposlenja u našoj državi. Male su šanse da dobiju posao i rade ono što vole, da rade i za šta su se školovali”, rekao je Mersudin Mahmutbegović, direktor jedne škole za strane jezike u Tuzli.
To je veliki problem i za domaće firme, koje sve teže pronalaze kvalitetne, obrazovane radnike.
“Posjetio sam jako puno kompanija koje se žale na činjenicu da im najbolji radnici odlaze. Ako pogledate IT sektor, ljekare, dobre majstore, i tako dalje… Ljudi jednostavno osjećaju da ovo nije ambijent u kojem žele da vide, dugoročno, sebe i svoju porodicu. To je ono što me posebno zabrinjava”, naglašava direktor Ekonomskog instituta Sarajevo Muamer Halibašić.
Ni u Srbiji nije ništa bolje stanje. Primjer za to je i Marina Stevanov (25), koja odlazi u Austriju da radi kao doktor.
“Prvo sam htjela u Ameriku, ali sam onda dobila ponudu iz Austrije s kliničkog odjeljenja vaskularne hirurgije u Gracu. Ponudili su mi da dođem čim završim obrazovanje”, kaže Marina, kojoj je rječnik jedna od bitnijih stvari koju nosi sa sobom.
Sa sve većim problemom odlaska mladih i obrazovanih suočava se i Hrvatska.
“Teško je zaustaviti te trendove s obzirom na gospodarsku razliku, između razvijene Evrope i juga i jugoistoka Evrope. Objektivno gledano, ti procesi će ostaviti silne tragove na svim zemljama iz kojih iseljava stanovništvo”, ističe zagrebački demograf Stjepan Šterc.
Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska tako gube čitavu jednu generaciju mladih, koji se možda nikada neće vrati u svoje domovine.
