Ispada da je vlast u FBiH štedila novac predviđen za gradnju cesta?!

Lani je Budžetom za izgradnju cesta i brzih cesta bilo predviđeno 229,3 miliona KM, ali je utrošeno tek 46 miliona KM.

Jedan od odgovora na pitanje zašto BiH, u ovom slučaju Federacija BiH, možda najsporije u svijetu napreduje u cestogradnji, može se pronaći u netom objavljenom revizorskom izještaju o radu Ministarstva prometa i komunikacija FBiH za 2022. godinu.

Naime, Budžetom FBiH za 2022. godinu odobreno je 229.300.000 KM za izgradnju cesta i brzih cesta, a programi utroška sredstava doneseni su u iznosu od 222.400.000 KM. No, lani je realizovano tek 46.008.131 KM odnosno tek oko 20 posto?!

Lasić na čelu ministarstva

Na čelu navedenog ministarstva lani je bio Denis Lasić, koji je nedavno imenovan za direktora Autocesta FBiH.

Kako se navodi u izvještaju, Ministarstvo je Program utroška sredstava sačinilo na osnovu prijedloga koje su dostavili implementatori projekata, odnosno upravitelji cesta u čijoj nadležnosti je upravljanje, izgradnja i sanacija cesta.

-Međutim, Ministarstvo nije vodilo računa o spremnosti projekata za realizaciju, u smislu da se sredstva za realizaciju ovog kapitalnog transfera planiraju na osnovu procjene radova i usluga koji će se i realno izvršiti u posmatranom periodu planiranja – zaključili su revizori.

Kako se navodi, šest projekata je bilo predviđeno iz nadležnosti JP Autoceste FBiH i to u ukupnom iznosu od 147.300.000 KM i šest projekata iz nadležnosti JP Ceste FBiH u iznosu od 52.100.000 KM.

Projekti koje implementira JP Autoceste FBiH bili su: Izgradnja brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević polje – Turbe (10,8km) (24.400.000,00KM); Izgradnja brze ceste Prača – Goražde, lot 1 i lot 2 tunel Hranjen – faza 1. (35.000.000 KM); Izgradnja autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla, Lot V Čanići – Tuzla (8 km) (30.500.000 KM); Izgradnja brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša – RH, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac (7 km) (4.800.000 KM); Izgradnja brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH, poddionica Mostar Sjever – Vikovići (17.900.000 KM) i Izgradnja brze ceste Lašva – Nević polje (34.700.000 KM).

JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo je implementator sljedećih projekata: Izgradnja brze ceste Lašva Nević polje- prolaz kroz poslovnu zonu Vitez (13.500.000 KM); Izgradnja južne obilaznice Mostara (5.000.000 KM); Spoj magistralnih cesta M17 i M17.4, te sanacija i rekonstrukcija magistralnih cesta i rasvjeta na M17 Ortiješ u gradu Mostaru (5.100.000 KM); Pod dionica Šićki Brod – Đurđevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo (22.000.000 KM); Izgradnja gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup-Buća Potok- Pofalići- Velešići- Bentbaša (3.500.000 KM); Sanacija i rekonstrukcija magistralne ceste Garež Ustikolina (3.000.000 KM).

Zaključeni ugovori

Ministarstvo je za realizaciju ovih projekata zaključilo ugovore s implementatorima, koji su bili dužni pripremiti investiciono-tehničku dokumentaciju, pribaviti potrebne dozvole i saglasnosti za realizaciju projekata, provesti postupak eksproprijacije i postupak izbora izvođača radova i konsultanta za nadzor nad izvođenjem radova, te ugovoriti poslove izvođenja radova i usluga nadzora. Implementatori uz zahtjev za isplatu sredstava Ministarstvu dostavljaju kopije zaključenih ugovora za izvođenje radova i usluge nadzora, ovjerene privremene situacije i izvještaj nadzora.

Obaveza Ministarstva je, navode revizori, bila da prati implementaciju projekata, te izvrši pregled i kontrolu dostavljene dokumentacije, kao i plaćanje implementatorima projekata.

U obrazloženju vezanom za planiranje kapitalnih transfera za izgradnju autocesta i brzih cesta Ministarstvo je navelo da su planirani na osnovu zahtjeva zakonskih upravitelja cesta, da je osiguran namjenski utrošak sredstava, te da se radi o velikim infrastrukturnim projektima čija realizacija zahtijeva obimnu pripremu u pogledu izrade projektne dokumentacije, eksproprijacije, pribavljanja dozvola i saglasnosti, a tek onda izvođenja radova na terenu.

Također naveli su da dinamika utroška sredstava zavisi od faze implementacije, kao i da je Ministarstvo poduzelo aktivnosti u okviru svojih nadležnosti s obzirom na to da je prikupilo podatke o upravitelju cesta i uputilo zahtjev za rebalans budžeta Ministarstva za 2022. godinu.