Islamska zajednica u BiH dobija nove čelnike

Islamska zajednica u BiH (IZ u BiH), krovna organizacija “muslimana u BiH i Sandžaku, Hrvatskoj Sloveniji i Srbiji, muslimana Bošnjaka izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju” trebala bi u petak, 7. decembra 2018. imati novu predstavničku i zakonodavnu vlast.

Nakon izbora na nivou džemata, u subotu, 22. decembra 2018. godine održat će se izborne skupštine medžlisa (organizacijska jedinica od sedam i više džemata) za izbor članova izvršnih odbora medžlisa. U nedjelju, 23. decembra 2018. godine održat će se u svim izbornim okruzima izbori za članove Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, javlja Radio Slobodna Evropa.

Uvod je to u izbor novog Rijaseta, duhovnog vodstva, na čijem čelu je reisu-l-ulema IZ u BiH, odnosno vrhovni muftija, koje je predviđeno za kraj sljedeće godine. Trenutni reis je Husein ef. Kavazović, nekadašnji muftija tuzlanski inače odlikovan “za ispoljenu hrabrost i zalaganje” kao pripadnik Patriotske lige i Armije RBiH. Kavatović je, tad kao muftija tuzlanski, u maju 1993. u vrijeme sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije RBiH zajedno s tadašnjim zastupnikom u Skupštini BiH Salihom Kulenović te Alijom Muminovićem i francuskim novinarom Francoiseom Cherijem zarobljen u jednom hercegovačkom selu kod Konjica i u logoru je proveo oko pet mjeseci, a u njegovom oslobađanju te u oslobađanju drugih civila i vojnika veliku ulogu je odigrao fra Petar Matanović, tada gvardijan Franjevačkog samostana Svetog Petra i Pavla u Tuzli.

Sabor IZ u BiH ima 87 sabornika koji se biraju tajnim glasanjem u 18 izbornih okruga. Najviše, 13 sabornika dolazi iz Sarajevskog okruga, 10 iz Tuzlanskog, po sedam iz Bihaćkog, Banjalučkog, Goraždanskog, Mostarskog, Travničkog i Zeničkog, iz Novog Pazara (Srbija) i Zagreba (Hrvatska) po pet, iz Ljubljane tri, Njemačke i Sjeverne Amerike po dva, te po jedan iz Australije, Austrije, kao i jedan za Švicarsku i Francusku, zatim jedan za Švedsku, Norvešku, Dansku i Finsku te jedan za Benelux, Veliku Britaniju i Irsku. Sabornike bira posebno tijelo koje čine po dvojica delegata iz svakog džemata, najniže administrativne jedinice koju čini najmanje 200 vjernika. Delegate opet bira skupština džemata, odnosno svi njegovi vjernici. Nakon što se izaberu novi članovi Sabora, oni na konstituirajućoj sjednici biraju predsjednika, potpredsjednike i sekretara Sabora. Za same izbore se formira i posebna Izborna komisija koja može odbiti nečiju kandidaturu. Pravo da bude izabran ima “svaki član IZ u BiH koji je navršio osamnaest godina koji je član najmanje tri godine prije izbora i koji izvršava svoje obaveze u džematu”, a ne samo imami.

Na primjer, 25. novembra ove godine u Sabor IZ u Hrvatskoj je izabran Emir Spahić, kapiten nogometne reprezentacije BiH, rođen u Dubrovniku gdje živi brojna muslimanska zajednica pa je i on jedan od potencijalnih članova Sabora Islamske zajednice u BiH.

Međutim, “civilni” članovi Sabora, pa i samo rukovodstvo, većinom su “ugledni” muslimani Bošnjaci od kojih je većina (bila) u rukovodstvu Stranke demokratske akcije ili su (bili) predstavnici tih stranaka u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti na nekom nivou u BiH.

Predsjednik od 2003. na “crnoj listi” SAD-a

Predsjednik Sabora IZ u BiH u mandatu 2014.-2018. je Hasan Čengić, (bivši) imam, pomoćnik komandanta Vrhovnog štaba Armije BiH tokom rata, bivši pomoćnik ministra u Vladi i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH te delegat u Domu naroda državne Parlamentarne skupštine BiH ispred Stranke demokratske akcije čiji je jedan od osnivača.

Čengić se uz Aliju Izetbegovića i grupu muslimanskih intelektualaca 1983. godine našao na optuženičkoj klupi u Sarajevskom procesu zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani i osuđen na 10 godina zatvora. Smatra se bliskim i s Alijinim sinom Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA i donedavnim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH.

Čengićevo ime se od 2003. godine nalazi na “crnoj listi” američkog Ureda za kontrolu stranih sredstava (OFAC) koji funkcionira pri Ministarstvu finansija SAD-a. Na to listi su i odreda optuženi i/ili osuđeni ratni zločinci poput Radovana Karadžića, Ratka Mladića, navodni pomagači u njihovom skrivanju ili članovi obitelji poput Sonje i Aleksandra Karadžića, bivši šef nekadašnje bošnjačke obavještajne službe (AID) i nekada visoki dužnosnik SDA Bakir Alispahić, trenutni predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, visoki dužnosnik SNSD-a Nikola Špirić ili Nusret Imamović i Bajro Ikanović koji su osumnjičeni da su vrbovali za tzv. Islamsku državu i Nusra Frontu koje je UN proglasio terorističkim organizacijama. Osobama s ove liste je, između ostalog, “zamrznuta” sva imovina u SAD-u, zabranjen im je ulazak u tu zemlju, a američkim kompanijama i fizičkim osobama je zabranjeno poslovati s njima.

Afere s kojima se povezivao Čengić bile su trgovina oružjem i kontroliranje humanitarne organizacije TWRA za pomoć muslimanima u BiH tokom rata, kao i poznata izgradnja aerodroma u Visokom koji nikad nije urađen. Organizacija TWRA je također na američkoj “crnoj listi” zbog sumnje da financira terorizam.

Čengićev zamjenik u aktualnom mandatu je Ramiz Jelovac. I on je jedno vrijeme bio u vrhu SDA, a bio je i zastupnik i predsjednik Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona ispred ove stranke. Dolaskom novog rukovodstva te stranke na čelu s Bakirom Izetbegovićem praktično je eliminiran iz te stranke. Jelovac, član mostarskog mešihata, nekoliko puta je dolazio u sukob s predsjednikom Sabora IZ Hasanom Čengićem, pa je u maju 2017. godine čak podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Sabora. Tad je Sabor na inicijativu dijela sabornika predložio nekoliko akata koji reguliraju rad određenih organizacionih jedinica koje djeluju pri Rijasetu IZBiH, poput muftijstava ili Vakufske direkcije, a kojima se smanjuju ovlasti Rijaseta IZBiH i reisu-l-uleme.

Zbog neslaganja oko dnevnog reda u proteklih nekoliko godina su sjednice Sabora prekidane i prije nego što su počele, a neki od sabornika su, prema izvještajima medija, tražili da se na dnevni red stavi smjena predsjednika Sabora Hasana Čengića. Tražila se i analiza rada Ustavne komisije koja razmatra prijedloge koji se dostave pred Sabor, a kojoj je na čelu također nekada visoki dužnosnik SDA i bivši kantonalni ministar Jusuf Zahiragić.

Drugi potpredsjednik Sabora IZ u BiH je Edin Atlagić koji je predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.

Član stranke, član Sabora IZ u BiH

Što se tiče članova Sabora IZ u BiH u posljednjem mandatu 2014. – 2018. koji dolaze iz reda “civila”, brojni su članovi stranaka pa i izabrani ili imenovani predstavnici u vlasti u BiH. Bekir Isaković je u vrijeme izbora za člana Sabora IZ u BiH bio u rukovodstvu Asocijacije mladih SDA, Suljo Kmetaš je bio vijećnik SDA u općini Prozor-Rama, a u Saboru je i SDA-ov načelnik Tešnja Suad Huskić i Damir Šišić koji je u vrijeme izbora bio vijećnik SDA Doboj-Istok.

U Saboru je do sada bio i SDA-ovac Ahmed Ćerim, inače ljekar kojeg je Općinski sud u Zenici u januaru 2018. godine zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja dok je bio direktor Zavoda za bolesti ovisnosti ZDK osudio na dvije godine i šest mjeseci zatvora.

Član Sabora u mandatu 2014. – 2018. je i Safet Softić, potpredsjednik SDA i delegat u Klubu Bošnjaka u državnom Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Softić je bio imam do 1995, kad se uključio u politiku i imenovan za ministra u Vladi Tuzlanskog kantona, a da nije zaboravio svoj “zanat” pokazao je u decembru 2012. kad je tokom službenog državnog posjeta Iranu proučio ezan (islamski poziv na molitvu) u džamiji Imama u Isfahanu.

Izabran je i vijećnik SDA u Travniku Kadir Selman, bivši SDA-ov načelnik Jajca Nisvet Hrnjić, odbornik SDA u Skupštini općine Bosanska Dubica Omer Veladžić.

U Saboru IZ u BiH od 2014. godine sjedi i Šemsudin Dedić, bivši premijer Unsko-sanskog kantona i bivši zastupnik SDA u mandatu 2010.-2014. koji je trenutno ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Federacije BiH. S njim je iz istog bihaćkog okruga izabran i Agan Bunić bivši SDA-ov načelnik općine Bužim te član Kantonalnog odbora Asaf Šehić.

Sabornik je i predsjednik Općinskog odbora SDA Kakanj Sejad Zaimović.

Jedan od sabornika je i profesor na Univerzitetu u Sarajevu Tarik Zaimović koji je vodio fondaciju “Popis 2013” poznatoj po kampanji “Bitno je biti Bošnjak” s ciljem da se što više ljudi popiše kao Bošnjaci i da ne bi “pogriješili” pa se popisali kao Muslimani ili nekako drugačije. U članstvo je prije četiri godine bio izabran i bivši direktor Televizije Tuzlanskog kantona Edib Kravić.

Što se tiče žena u Saboru IZ u BiH, sabornica je u mandatu 2014. – 2018. bila Senija Bubić, koja je bila predsjednica Asocijacije žena SDA, članica Predsjedništva i kadrovske komisije te stranke koja je obavljala još nekoliko funkcija unutar stranke. Nju je Vlada Federacije BiH, po dogovoru vladajućih stranaka HDZ-a BiH, SDA i SBB-a, početkom 2017. godine imenovala i u Upravu Razvojne banku Federacije BiH, koja je u vlasništvu Vlade i koja po kamatama nižim od tržišnih financira projekte u BiH.

U Sabor je 2014. izabrana i liječnica Amila Alikadić-Husović, nekada zastupnica SDA u Parlamentu Federacije, ali i Stranke za BiH koju je osnovao Haris Silajdžić nakon raskida sa SDA. Alikadić-Husović je trenutno šefica Klinike za očne bolesti na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Ona je s te klinike otišla “zbog neslaganja” s bivšim direktorom Farisom Gavrankapetanovićem kojeg je imenovala vlada na čelu sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) BiH, a vratila se 2018. godine. U jednom intervjuu je izjavila da se “odlučila na povratak zbog prof. dr. Sebije Izetbegović, generalne direktorice KCUS-a”… čija su joj “čast, sposobnost i energija motiv da radi u KCUS-u. Sebija Izetbegović je inače supruga predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koja je na proteklim izborima kao kandidatkinja te stranke izabrana u Zastupnički dom Parlamenta FBiH.

Zbog svega navedenog, često se Islamsku zajednicu u BiH iz bošnjačkih stranaka optužuje da preko svojih imama utječe i na rezultate izbora, barem među muslimanima Bošnjacima u BiH, ali i da politika utječe na rad same Islamske zajednice u BiH.

Optužbe dolaze i iz hrvatskih i srpskih stranaka. Nakon proteklih izbora je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović za izborni poraz i pobjedu šefa Demokratske fronte Željka Komšića u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH otvoreno optužio upravo Islamsku zajednicu u BiH (i Tursku), što zbog činjenice da je Komšić većinu od 225.500 glasova dobio u područjima gdje žive Bošnjaci, što zbog toga što je Čović, kao član Predsjedništva BiH od 2014. do 2018. godine, blokirao potpisivanje ugovora između IZ u BiH i države BiH kojom bi se regulirala i navodno dala široka prava kako IZ u BiH tako i muslimanskim vjernicima.

Velike ovlasti Sabora IZ u BiH

S druge strane, i politiku se, zbog samog sastava Sabora, često optužuje da pokušava utjecati na rad Islamske zajednice u BiH. Ovlasti samog Sabora su prilično velike, a samo rukovodstvo IZ u BiH dužno je Saboru podnositi izvještaj za svoj rad.

A nakon izbora novog saziva predstavničke i zakonodavne vlasti IZ u BiH, čiji se izbor slučajno poklapa i s godinama u kojima se održavaju opći izbori u BiH za državnu, entitetsku i kantonalnu vlast, krajem sljedeće godine slijedi izbor reisu-l-uleme, odnosno vrhovnog muftije.

Očekuje i izbor novih muftija, odnosno čelnika muftijstava, nižih, većih administrativnih područja unutar IZ u BiH (sličnih biskupijama u Katoličkoj ili episkopije u pravoslavnim crkvama).

Njih je ukupno devet: banjalučko, bihaćko, goraždansko, mostarsko, sarajevsko, travničko, tuzlansko te zeničko kao i vojno muftijstvo koje se (kao i Pravoslavno i Katoličko dušobrižništvo) brine za duhovne potrebe vojnika Oružanih snaga BiH. Osim toga, IZ u BiH ima i tri mešihata, vjersko-administrativna upravna organa i to u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji koji također imaju svoje Sabore.

Upravo muftije skoro po pravilu budu i kandidati za reisu-l-ulemu, inače funkciju koja je specifična samo za muslimane na Balkanu, a koja je uspostavljena nakon povlačenja snaga Osmanlijskog carstva i dolaska prvo Austrougarske vlasti, a potom formiranja Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije te kasnije SFR Jugoslavije i koja će, po Ustavu IZ u BiH, trajati “sve do uspostave Hilafeta”, odnosno jednog i jedinstvenog halifa koji bi bio lider svih muslimana u svijetu kao vjerskog, ali i političkog autoriteta. Inače, posljednji, Osmanlijski hilafet je ukinut 1924. godine, godinu dana nakon što je Kemal Ataturka osnovao Republiku Tursku kao sekularnu državu, a posljednji halif je bio Abdul-Medžid II. Prvi reisu-l-ulema IZ u BiH bio je Mustafa Hilmi Hadžiomerović kojeg je imenovala austrougarska uprava, prvi “jugoslavenski” reis bio je Ibrahim Maglajlić (imenovan 1930.), dok je Mustafa Cerić obavljao tu funkciju od 1993. do 2012.

Specifičnost bh. muslimana u svijetu

Sama IZ u BiH djelovala je u početku na osnovu statuta donesenog 1909. godine, a potom na osnovu svog ustava, od kojih je prvi donesen 1930. godine, a kasnije je mijenjan i dopunjavan. Suština se nije mijenjala još od Austrougarskog doba u kojem je ova zajednica i osnovana na osnovu dogovora lokalnih muslimanskih uglednika, austrijske te turske vlasti koja je to blagoslovila.

U Sabor IZ BiH, prema Ustavu, može biti izabran “svaki njen pripadnik koji prihvati članstvo u Islamskoj zajednici i izvršava propisane obaveze”.

Sam Sabor IZ u BiH potvrđuje imenovanja i razrješuje dužnosti muftije čiji mandat inače traje pet godina s mogućnošću jednog reizbora. Muftije opet predlažu imenovanje, razrješenje i premještaj glavnih imama u nižim administrativnim jedinicama, odnosno džematima (sličnim župama u Katoličkoj, odnosno parohijama u pravoslavnim crkvama).

Što se tiče Rijaseta IZ u BiH njega sačinjavaju direktori uprava, zamjenik reisu-l-uleme i reisu-l-ulema. Direktore uprava također imenuje Sabor IZ u BiH na prijedlog reisu-l-uleme.

Reisu-l-ulemu biraju sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami, predsjednici izvršnih odbora medžlisa. Izborno tijelo ukupno čini oko 300 članova.

Tokom izbora za reisu-l-ulemu, odnosno vrhovnog muftiju, Sabor mora predložiti najmanje dva kandidata koji moraju biti stariji od 40 godina, biti najmanje 15 godina na dužnostima u IZ u BiH, imati visoko islamsko obrazovanje i biti “ugledni alim”, odnosno imati “opći ugled i povjerenje članova IZ u BiH”. Njegov mandat je sedam godina s mogućnošću jednog reizbora.

Reisu-l-ulema u roku tri mjeseca nakon izbora predlaže svog zamjenika kojeg u tom periodu imenuje Sabor. Uvjeti za zamjenika su isti kao i za vrhovnog muftiju.

Iako do izbora novog reisu-l-uleme ima još godina dana, već se u krugovima bliskim vrhu IZ-a u BiH spominje da će aktualni reis Husein ef. Kavazović ponovno biti kandidat, a kao protukandidati se spominju profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Enes Karić koji je 2005. godine bio protukandidat Mustafi Ceriću, a izgubio je u 60-ak glasova, od ukupno 300 članova Izbornog tijela prisutnih na sastanku. Kavazović, Cerić i Karić su u odabiru Kraljevskog islamskog centra za strateška istraživanja iz Jordana ove godine uvršteni među 500 najutjecajnijih muslimana u svijetu, a prvi na listi je turski predsjednik Redžep Tajib Erdoan. Kao kandidat se ponovno spominje i slovenski muftija Nedžad Grabus koji je 2012. godine odbio kandidaturu.