Inzkov izvještaj UN-u: Dodikove prijetnje, opstrukcije RS-a, ultimatum Čovića i Izetbegovića

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u iscrpnom izvještaju kojeg predstavlja Vijeću sigurnosti UN-a dobrim dijelom se refereisao na političke blokade u BiH.

Piše: A. DUČIĆ

On u svom izvještaju navodi da se u BiH nastavljaju prijetnje secesijom, blokade na državnom i federalnom nivou dodajući da je previše nefleksibilnosti na određenim pozicijama, od kojih nijedna ne doprinosi pomicanju zemlje naprijed ili poboljšanju života njezinih građana

– Odnosi unutar Predsjedništva Bosne i Hercegovine također su zabrinjavajući, jer se članovi sve više međusobno sukobljavaju. Predsjednik SNSD-a i član predsjedništva Milorad Dodik često se pozivao na princip vitalnog entitetskog interesa zbog odluka za koje je smatrao da su štetne za interese Republike Srpske, a obećao je da će to učiniti u drugom krugu glasanja o osjetljivom pitanju priznanja nezavisnosti Kosova od strane Bosne i Hercegovine. U glasanju u prvom krugu sredinom septembra, bošnjački član i trenutni predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) i hrvatski član i predsjednik DF-a Željko Komšić nadglasali su Dodika. Atmosferu te sjednice nije popravio ni zahtjev Dodika za minutom šutnje u znak poštovanja bivšem zvaničniku RS Momčilu Krajišniku, kojeg je Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju osudio za zločine protiv čovječnosti, a koji je preminuo nekoliko dana ranije, ističe se, između ostalog, u Inzkovom izvještaju.

Inzko ističe da je Dodik više puta povezao status Kosova sa statusom Republike Srpske, upozoravajući da će Republika Srpska proglasiti nezavisnost ako se prizna nezavisnost Kosova.

Visoki predstavnik u BiH je naveo da su vlasti Republike Srpske ustrajne u svojim pozivima da se vrate takozvanom “izvornom Daytonu”, pogrešno tvrdeći da je svaka ustavna odgovornost koja nije izričito navedena u Ustavu Bosne i Hercegovine kao država u članu 3 (1) Ustav pripada entitetima i da su jedine institucije u Bosni i Hercegovini koje bi trebale postojati one koje su izričito navedene u njegovom Ustavu.

Štaviše, navodi Inzko, vlasti Republike Srpske često su tražile usvajanje novog Ustava RS, kojim bi se eliminisalo Vijeće naroda RS, institucija koja je posebno dizajnirana za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda Republike Srpske.

– Dodik, de facto lider Republike Srpske, u nekoliko je navrata pokušao uvući predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutrašnja politička pitanja Bosne i Hercegovine. U avgustu je predvodio delegaciju Republike Srpske da se sastane sa Vučićem u Beogradu kako bi razgovarali o žalbama RS zbog nepravednih intervencija visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH u ustavni poredak BiH. Uoči sastanka, vlasti Republike Srpske su navodno poslale dokument koji sadrži zaključke i prateće izvještaje o tim pitanjima koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u novembru 2019. i februaru 2020. Pohvalno, Vučić je ponovio posvećenost Srbija na Opšti okvirni sporazum za mir, istaknuo je Inzko.

Govorio je i o odnosu SDA i HDZ-a odnosno Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića.

– Nakon naknadnog sastanka Izetbegovića i Čovića, svaki je uveo nove ultimatume. Izetbegović izjavio je da neće biti daljnjih razgovora o izmjenama Izbornog zakona do imenovanja nove Vlade Federacije i imenovanja sudija na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Čović se usprotivio da neće biti nove Vlade Federacije prije dogovora o izmjenama Izbornog zakona, dodajući da su dva sporazuma potpisana u junu – jedan koji omogućava održavanje lokalnih izbora u Mostaru, a drugi o principima za izmjene i dopune Izbornog zakona Zakon – bili su nerazdvojni, a ako do 17. decembra nije bilo sporazuma o izmjeni Izbornog zakona, nijedan sporazum nije bio valjan. Ostaje da se vidi da li je ovo bilo zamišljeno kao prijetnja mostarskim izborima zakazanim za 20. decembar, naveo je Inzko.

On je također u izvještaju spomenuo da se tokom procesa organizacije izbora, CIK suočio s brojnim politički motiviranim opstrukcijama.

– Nadolazeći period političke kampanje već je opet obilježen podjeljivom, negativnom retorikom koja produbljuje postojeće podjele i čini pomirenje u Bosni i Hercegovini sve težim. U ovom zaostalom političkom okruženju i druga pitanja, poput rodne ravnopravnosti, potpuno su po strani, što je neprihvatljivo za zemlju koja teži članstvu u Europskoj uniji, naveo je, između ostalog, Inzko.