Inzkov izvještaj: Neće biti precrtavanja mape BiH

Visoki predstavnik Valentin Inzko obratit će se danas Vijeću sigurnosti UN-a i predstaviti 59. izvještaj generalnom sekretaru UN-a o statusu provedbe mira u Bosni i Hercegovini za period od 16. oktobra 2020. do 15. aprila 2021.

U uvodnom dijelu svog izvještaja koji će danas biti predstavljen u 16 sati po srednjoevropskom vremenu, Inzko se osvrće na retoriku lidera SNSD-a i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika.

“Nedavni izazovi vlasti Republike Srpske koje je de facto vodio član Predsjedništva BiH i čelnik SNSD-a Milorad Dodik – temeljima Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući moj ured, odluke mojih prethodnika i imenovanje mog nasljednika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao dio njihove dugogodišnje politike usmjerene na ukidanje reformi i vraćanje nadležnosti države, razlog su za zabrinutost”, naveo je Inzko.

Osvrnuo se i na usvojene zaključke u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji pozivaju na ukidanje vojne komponente međunarodne misije u BiH prema.

“Što najviše zabrinjava, NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ako se to pitanje uskoro ne postavi na dnevni red, ‘trebali započeti razgovori o mirnom razlazu'”, stoji u izvještaju.

“Spominjanje ‘mirnog razlaza’, istovremeno pozivajući na povlačenje međunarodne vojne prisutnosti u zemlji, može se protumačiti samo kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje, što je sigurno kako su to shvatili mnogi njeni građani. Moram ponoviti da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC SB) dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta. Neće biti precrtavanja mape BiH”, naveo je visoki predstavnik.

Kako je naveo, iako su čelnici RS usmjerili svoje napade na Dejstonski sporazum i državu BiH, Federacija je i dalje jedva funkcionirala.

“Nova vlada Federacije još uvijek nije imenovana, dvije i pol godine od Općih izbora u oktorbru 2018., što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima”, stoji u izvještaju.

Uslovljavanja HDZ-a

“HDZ BiH i dalje uslovljava formiranje Vlade Federacije BiH izbornom reformom, dok je SDA sugerirala da bi formiranje vlade Federacije trebalo prethoditi takvom sporazumu. Stoga, na nivou Federacije, rezultati Općih izbora 2018. ostaju neprimjenjivani i ne imenuje se nova vlada. Isto tako, nova vlada u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je politička ravnoteža između SDA i HDZ-a BiH slična onoj na razini Federacije, još nije imenovana. U Kantonu 10, koji je također bio bez nove vlade nakon Općih izbora 2018. godine, Skupština Kantona 10 konačno je u decembru potvrdila novu Vladu koju je vodio premijer Ivan Vukadin iz Hrvatskog nacionalnog napretka (HNP), otrgnute stranke iz redova HDZ-a BiH”, stoji u izvještaju.

“Iako pozivam Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno, više od svega pozivam političke čelnike u BiH, posebno u RS u ovom slučaju, da prestanu igrati te opasne igre i umjesto toga ozbiljno shvate odgovornosti koje su im ljudi povjerili, kao i njihove izjave o održavanju Dejtsonskog sporazuma i putu BiH ka EU”.

Kako je naveo, poricanje genocida u Srebrenici, posebno od strane vlasti RS-a, ostaje još jedan kamen spoticanja na putu pomirenja.

“Iako se suočavam sa sve češćim pozivima da iskoristim svoje ovlasti za nametanje zakona o negiranju genocida, takav bi zakon imao više smisla i vrijednosti da je rezultat domaće inicijative. S tim u vezi, kajem se što je 8. aprila, kada je Dom naroda BiH imao priliku razmotriti takav prijedlog, u obliku izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, Dom naroda je odbio suprotstavljenim glasovima svih prisutnih hrvatskih delegata i većine srpskih delegata”, stoji u izještaju.

O provođenju odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava
Zahvaljujući suprotnim stavovima čelnika stranaka o postojećim ustavnim aranžmanima u BiH, različitim tumačenjima presuda ESLJP-a i odluka Ustavnog suda BiH, kao i načinu njihove provedbe, stavovi o tome kako postupiti uvelike se razlikuju.

“HDZ BiH favorizira modele koji se temelje na osiguravanju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, u kojima su svaki konstitutivni narodi podjednako zastupljeni ‘legitimnim’ predstavnicima. To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji na temelju etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača proglašenih Popisom stanovništva 2013., dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost širi na druge i na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava, a uloga i odgovornosti Doma naroda Federacije trebaju se smanjiti kako bi se podudarale s onima iz Vijeća naroda RS”.

Kako je naveo, vladavina zakona ključno je načelo Dejtonskog sporazuma, a trenutni nivo prezira prema međunarodnim i domaćim sudskim odlukama ne može ostati bez povećanog rizika da BiH dalje klizi prema državi pravne anarhije.

“Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni čelnici ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne slijedi s akcijama”, poruka je Inzka.