Bivši i trenutni visoki predstavnik
Inzko i Schwarz-Schilling se oglasili povodom formiranja vlasti u BiH
Aktuelni i bivši visoki predstavnik u BiH V. Inzko i C.Schwarz-Schilling smatraju da je sporazum bh. lidera o formiranju vlade samo prvi korak. Kritično gledaju na neke druge stavke dogovora koje je predstavio Dodik
Visoki predstavnik Valentin Inzko pozdravlja potpisivanje principa za formiranje vlade u BiH i zahvaljuje se šefu delegacije EU Larsu Wiegemarku na njegovim naporima. On izražava nadu da će vlada zaista biti i formirana i dodaje: “Nadamo se da ćemo vidjeti jednako brzo formiranje vlasti na svim ostalim preostalim nivoima”.
Za bivšeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schwarz-Schillinga dobra je vijest što su lideri tri stranke SNSD-a, SDA i HDZ BiH potpisali u ponedjeljak (5.8.2019.) sporazum na osnovu kojeg bi, deset mjeseci nakon izbora, konačno trebala biti formirana vlada BiH. No, on nije siguran da će do formiranja vlade u zadatom roku, zaista i doći. “Riječ je samo o pismenoj spremnosti partijskih vođa da formiraju vladu u narednih 30 dana, u čemu im je pomogao šef Evropske delegacije u BiH Lars Wegemark. No,dogovor svakog trena može pasti u vodu.Nadam se međutim da će se tri partijska vođe pridržavati potpisanog, da će krenuti u realizaciju i konačno formirati vladu”, kaže Schwarz Schilling.
Za Christiana Schwarz-Schillinga je pitanje puta BiH ka NATO-u poseban problem. „Taj put je nakon izbora u oktobru 2018. blokirao Milorad Dodik. I to je zapravo biorazlog blokade formiranja vlade, koja traje 10 mjeseci”, kaže on. No, jučerašnji sporazum nije riješio to pitanje. Predviđeno je samo “produbljavanje veza sa NATO”, bez da to apriori mora značiti i članstvo.
“Nije dobro da jedna strana prijeti blokadom”
Schwarz-Schillinga međutim zabrinjava Dodikova izjava po kojoj bi neprovođenje sporazuma u datom roku “dovelo u pitanje suverenitet BiH”. Zabrinjava ga i Dodikova najava da će u tom slučaju “SNSD blokirati rad svih institucija BiH”. On smatra da nije dobar stil da jedna strana odmah prijeti blokadom. „Ono što mi se ne sviđa je što je dogovor o formiranju vladu propraćen prijetnjama. Ne znam šta to sve treba da znači, ali znam da Dodik umije da iznenadi sa svojim odlukama. Stoga, niko ne može predvidjeti šta će se desiti”
Bivši visoki predstavnik primjećuje da je šef Evropske delegacije u BiH Lars-Gunnar Wigemark pred svoj odlazak iz BiH, u sklapanju sporazuma odigrao važnu ulogu. To pokazuje kako veliku odgovornost u BiH ima međunarodna zajednica. Ona se mora pobrinuti da se stvari pokrenu sa mrtve tačke i očito joj je to ovaj put uspjelo.
Jučerašnji sporazum o formiranju vlasti sadrži međutim i neke druge zanimljive detalje. Christian Schwarz-Schilling pita se i kako je u taj sporazum mogao biti unesen “dogovor, po kojem nijedna odluka o integrativnim procesima BiH neće moći biti realizovana bez odobrenja entitetskih vlasti”, kako je jučer rekao Dodik. Njemački političar smatra da to nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Integrativni procesi su, kaže on, “domen spoljne politike” i ona je stvar “ne entiteta već cijele države BiH”.
Nema govora o zatvaranju OHR-a
Schwarz Schilling se osvrće i na Dodikovu izjavu: “Zatražit ćemo od Evropske komisije da BiH dobije kandidatski status. Potom ćemo u procesu priključenja BIH krenuti u proces ukidanja OHR-a”. On ističe da za kandidatski status BiH mora najprije da ispuni sve uslove, a da za zatvaranje OHR-a također postoje kriteriji koji se moraju ispuniti, a to je realiziranja programa 5 plus 2. Dodaje i da o tome ne odlučuje Dodik već članice PIC-a i potpisnice Dejtonskog sporazuma, ali da momentalno o zatvaranju Ureda visokog predstavnika nema ni govora.
Isto to kaže i aktuelni visoki predstavnik Valentin Inzko. On “pozdravlja činjenicu da su politički lideri pristali raditi na stvaranju uvjeta za tranziciju OHR-a”. Ukazuje međutim da bi zatvaranje OHR-a značilo promjenu Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma koji pokriva pitanje visokog predstavnika, što bi opet podrazumijevalo i promjenu Aneksa 4. Inzko kategorično podsjeća da odluku o tome da li su ispunjeni uslovi za ukidanje OHR-a donosi isključivo Vijeće za provedbu mira i Vijeće sigurnosti UN-a i zaključuje: “Prestanak rada OHR je izričito uvjetovan pozitivnom ocjenom političke situacije. Međutim, to je više nego upitno nakon posljednjih izjava Milorad Dodika o dvije srpske države i nezavisnosti entiteta koje je dao 4.augusta u Srbiji tokom obilježavanja stradanja Srba u operaciji Oluja.
Prema sporazumu o formiranju Vijeća ministara BiH, osim predsjedavajućeg Vijećem ministara, SNSD će dobiti ministarstva prometa i komunikacija, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, te ljudskih prava i izbjeglica. HDZ-u su pripali resori civilnih poslova, finansija i pravde. SDA će imenovati svoje kandidate u ministarstva odbrane, sigurnosti i vanjskih poslova.
