Inzko: Dodik mi je poslao pet hiljada razglednica s mojom karikaturom
“Milorad Dodik poslao mi je pet hiljada razglednica s mojom karikaturom. Na nekima su čak bile i prijetnje smrću meni i mome sinu. Istina je, imam ovlasti da smijenim Dodika. Moji prethodnici su ih koristili 800 puta, a 180 političara je smijenjeno. Ali ta su vremena prošla. Danas želimo domaća rješenja i domaću odgovornost”, kaže Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, u velikom intervjuu za hrvatski Globus.
Iskusni austrijski diplomat slovenskih korijena, koji je na dužnosti u Sarajevu od 2009., smatra da nipošto još nije vrijeme za ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR), što traže čelnici RS-a.
“Ured može biti ukinut kada se ispuni program ‘5+2’ – pet ciljeva, uključujući sređenu državnu i vojnu imovinu, i dva uvjeta. Jedan je uvjet ispunjen, a to je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Drugi je zahtjevniji, jer podrazumijeva ‘pozitivnu ocjenu političke situacije u BiH i punu provedbu Dejtonskog sporazuma’. Sami možete procijeniti u kojoj mjeri je taj uvjet ispunjen”, kaže Inzko.
Na pitanje što će poduzeti ako vodstvo Republike Srpske prijeđe “crvenu crtu” i raspiše referendum o odcjepljenju od Bosne i Hercegovine, čime se iz Dodikova kruga neprekidno prijeti, visoki predstavnik odgovara: “Međunarodna zajednica nikad ne bi prihvatila referendum o odcjepljenju RS, niti bih ja kao visoki predstavnik potpisao takvo nešto.”
Bi li intervencija međunarodne zajednice značila i angažiranje vojnih snaga?
“Vojna intervencija je izuzetak i dolazi samo kao krajnje rješenje. SFOR je imao 60.000 vojnika i zaustavio je rat u BiH. Danas međunarodnih vojnika ima 600, ali oni još imaju jednoglasan izvršni mandat Vijeća sigurnosti UN-a. Oni su i vojni i politički faktor stabilnosti.”
Je li sazrelo vrijeme da se revidira Daytonski sporazum, kojim je država podijeljena na dva entiteta?
“Uz saglasnost sva tri konstitutivna naroda, Dejtonski ustav se može i dalje mijenjati. Prije svega bi to trebalo biti u svrhu jačanja funkcionalnosti države. Ali to ne znači centralizaciju, koje se neki plaše”, kaže Inzko.
Kako gleda na položaj Hrvata u BiH?
“Hrvati trebaju imati što više. Kad imaš tri brata, a jedan je najmlađi, njemu treba posvetiti posebnu pažnju. Istovremeno, Hrvati se moraju isticati kvalitetom, što već u velikoj mjeri i rade. Moramo se, međutim, zapitati jesu li Hrvati u BiH dijaspora, jer se neki tako ponašaju, ili su konstitutivan narod. Ako je ovo drugo tačno, onda nisu dijaspora. Za mene su svakako konstitutivan narod”, kaže visoki predstavnik.
