Inzko dobio “zeleno svjetlo” da nametne rješenja za Mostar i Dom naroda?

Pitanje zašto visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko do sada nije intervenirao nametanjem provedbe presuda Ustavnog suda BiH u slučaju izbora izaslanika u federalni Dom naroda i za Mostar – uskoro će imati i svoj odgovor.

Prema pisanju Dnevnog lista koji se poziva na svoj izvore u međunarodnoj zajednici u BiH, Inzko već ima ‘blagoslov’ iz EU-a za upotrebu tzv. bonskih ovlasti – čime bi bh. političke lidere prisilio na poštovanje presuda Ustavnog suda BiH u slučaju izbora izaslanika za federalni Dom naroda i izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.

Rok je mjesec maj, kada se raspisuju novi izbori.

Već sada je izvjesno da bh. lideri zbog svađalačke retorike i zacementiranih stavova, a sve u svjetlu izborne godine, preuranjenih predizbornih kampanja i nastojanja homogeniziranja biračkog tijela, neće postići dogovor oko primjene presuda Ustavnog suda, a pogotovo oko promjene Izbornog zakona BiH.

Ovoga je odavno svjesna i briselska administracija, a pogotovu i visoki predstavnik u BiH koji, nakon interveniranja kod tzv. ‘Platforme’, osim amebnih izjava upozorenja, izbjegava snažnije miješanje u sukobljenim politikama.

No, kako doznaje Dnevni list, tome je sada kraj, a domaći lideri imaju još samo tri mjeseca roka, nakon čega je “igri političara došao kraj”.

Naime, visoki predstavnik u BiH nametnuti će tehnička rješenja kako bi se provele navedene presude, a s izmjenama Izbornog zakona u dijelu za Predsjedništvo sačekati će se nakon oktobarskih izbora i formiranja nove vlasti, odnosno, kraj ove i početak sljedeće godine, što znači i promjena Ustava.

To ujedno i znači da će izbor članova Predsjedništva ipak sačekati izmjenu Ustava BiH i dalje biti na ‘čekanju’ i stalni ‘vrući krumpir’ razdora i nestabilnosti prvenstveno dvije najjače nacionalne stranke u Federaciji – SDA i HDZ BiH.

“Napisao sam i nadležnim pismo prošle godine (2016. op.a.) da trebaju riješiti taj problem. Mislim da međunarodna zajednica u ovom trenutku još ne želi da interveniramo u Mostaru. Možda ima i neki bitnijih pitanja, ali ako se s Mostarom ništa ne dogodi u dogledno vrijeme, siguran sam da će se ta klima promijeniti, pa će međunarodna zajednica biti sve spremnija intervenirati”, kazao je visoki predstavnik u izjavi za medje u oktobru prošle godine. Od tada u Mostaru nije došlo ni do centimetra pomaka.

Da se međunarodna administracija po ovom pitanju ‘dala u petu brzinu’ pokazuje i dolazak zamjenika visokog predstavnika Dennisa W. Hearnea u Mostar u srijedu, 7. februara.

Planirano je da Hearne tada obavi konačne razgovore s predstavnicima mostarskih stranaka i ispita postoje li međusobni ustupci i pomaci po pitanju Mostara.

Ovim  “stranci” pokazuju da im je u ovom trenutku najvažniji Dom naroda FBiH kako bi se, u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH nakon izbora, isti mogao formirati, kao i Vijeće ministara BiH. U ovom ‘paketu prioriteta’ svakako je i Mostar. Sada je teško ocijeniti ko će na kraju biti više ili manje zadovoljan konačnim rješenjem, ali se nagađa da bi mogao biti zadržan isti broj izbornih jedinica ali s novom preraspodjelom mandata i izravnim izborom gradonačelnika.

Kako će na ovo reagirati HDZ BiH koji je izričito protiv direktnog izbora gradonačelnika, ostaje da se vidi, no očito je da će se tražiti “popuštanje” u Mostaru u korist Doma naroda, čime bi HDZ BiH odustao od principa ‘jedan čovjek – jedan glas’ za Mostar.

Šta su ‘bonske ovlasti’ i ko ih je najviše koristio?

Svi visoki predstavnici tokom svoga mandata upotrebljavali su bonske ovlasti i to, nezavidnih 899 puta. ‘Rekorderi’ su britanski lord Paddy Ashdown koji je intervenirao čak 430 puta i austrijski diplomat Wolfgang Petritsch sa 242 odluke. To je daleko više od 80 odluka Carlosa Westendorpa, 66 njemačkog diplomate Christiana Schwartz Schillinga i Inzkovih dosadašnjih 50-ak.

Najmanje je intervenirao slovački diplomat Miroslav Lajčak – ‘tek’ s njih 30.

Podsjetimo da je Vijeće za provedbu mira, na konferenciji u Bonnu 10. decembra 1997. godine ‘pozdravilo’ namjeru Visokog predstavnika da koristi svoj autoritet za donošenje obvezujućih odluka. Iste mogu biti poništene samo novom odlukom Visokog predstavnika. Broj intervencija pokazuje koliko je BiH na tragu demokratskih i evropskih kretanja ali i nivou vladavine prava.