Intervju sa Schmidtom: Ruski uticaj trenutno nema akutnu opasnost po BiH

Cilj mi je da poslove i zadatke obavljam koji proizilaze iz Dejtonskog ugovora i da pokrenem stvari i da vodim računa o tome da se negdje ne oskrnavi duh samog sporazuma. Dakle, odluke koje donosim su moje odluke i vidi se da ih ja donosim iz ove perspektive. Ne mogu čekati da se o svemu dogovori, navodi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Schmidt je tako prokomentarisao izjavu Evropske unije (EU) koja je stigla nakon što je on u nedjelju nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, a koje je EU ocijenila njegovim “ličnim”.

Na početku, želim Vam se zahvaliti za ovaj intervju za Radio Slobodna Evropa i možda da Vas odmah pitam, evo, prije nekih sat vremena ste završili konferenciju za novinare, u kojoj ste javnosti predočili zbog čega ste reagovali u nedjelju, nakon zatvaranja biračkih mjesta, izmjenama Izbornog zakona. Slušala sam Vas. Činilo mi se nekako da se pravdate u tih nekih sat vremena za odluku koju ste donijeli.

Schmidt: Želio sam da birači u nedjelju donesu svoje odluke prije nego ja donesem izmjene koje se odnose na onaj period nakon izbora. Mislim da je svakako bolje tako nešto objaviti prije prebrojavanja glasova kako niko onda ne bi imao utisak da sam na bilo koji način vodio računa koliko je koja partija dobila glasova ili koliko joj treba ili nešto slično. Tako da sam imao vrlo kratak rok u stvari, na neki način sam tu bio u konkurenciji sa CIK-om da objavim tu svoju odluku i tako je to urađeno.

Uprkos tome, uslijedile su reakcije. Ako sam Vas dobro razumjela danas, rekli ste da ste razgovarali sa svim političkim partijama uoči Vaše odluke. Kako onda tumačite sve te reakcije, koje su nastale istu, izbornu noć, a i dan kasnije?

Schmidt: Nakon što sam donio odluku razgovarao sam sa strankama i nevladinim organizacijama, i sa drugim sam razgovarao isto tako sedmicama i prije nego sam donio odluku, ali sam o odluci samoj ja odlučio, i potpisao sam je u nedjelju ujutro, a onda je počelo informisanje, ali to je bilo već gotovo.

Iz Evropske unije su rekli kako je Vaša odluka bila lična, a nema ni potvrde da je ova institucija podržava. Je li odluka bila lična? Imali ste pozitivne poruke iz Sjedinjenih Država i Velike Britanije o Vašoj poruci, ali, ipak, je li odluka bila lična?

Schmidt: Znate, cilj mi je da poslove i zadatke obavljam koji proizilaze iz Dejtonskog ugovora i da pokrenem stvari i da vodim računa o tome da se negdje ne oskrnavi duh samog sporazuma. Dakle, odluke koje donosim su moje odluke i vidi se da ih ja donosim iz ove perspektive. Ne mogu čekati da se o svemu dogovori. Može se poći od pretpostavke kada i Evropska unija, kao i države PIC-a (Vijeće za provođenje mira u BIH), kao i Amerikanci, Kanađani, Japanci i ostali, svi su saglasni po jednom pitanju, po jednom cilju, a to je strateški cilj da zajedno sa mnom razvijaju ovu zemlju ili da je dovedu do tačke kada će ona sama o sebi odlučivati.

I ja zbog toga razumijem da u Evropskoj uniji postoji određena vrsta nestrpljenja i da neki smatraju isto tako da je sada već vrijeme da visoki predstavnik ne donosi odluke nego da se odluke donose u parlamentu, i ja se sa EU slažem po tom pitanju, i u tom cilju i ne bi trebalo biti da za 30 godina i dalje visoki predstavnik donosi ovdje odluke u demokratiji koje treba da donese parlament i birani predstavnici.

Već ste pomenuli kako ste odluku potpisali u nedjelju ujutro i objavili je nakon što su zatvorena biračka mjesta. Razgovarali smo sa nekim pravnim stručnjacima, koji kažu da se Vaša odluka može oboriti na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, odnosno, da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine može preispitati. Kako to komentarišete?

Schmidt: Sve je to divno. Evo, ja ću pitati te koji o tome diskutuju: Pa, šta hoćete u stvari? Hoćete li odluke ili hoćete i svađe? Dakle, odluke visokog predstavnika se načelno ne mogu provjeravati, preispitivati ni pred sudom, ali bi mi bilo izuzetno drago da se one kreću u okvirima odluka Ustavnog suda, recimo. To se nije dogodilo, to se ne događa kada je recimo presuda Sejdić-Finci. Mnogi su rekli zašto to ne uradite, ali to je zbog toga, to je državni nivo, to je nešto što se mora uraditi i to hitno uraditi na nivou države, ali to je pitanje parlamenta, to je stvar parlamenta.

Druga stvar, isto tako, kada je pitanje “Ostalih”, kako ćemo se tu postaviti, hoće li ih razdijeliti naprimjer. U Federaciji imamo isto tako presudu Komšić 2015.godine. Dakle, sve to se mora prvo uvesti na državnom nivou, a onda se to može uraditi i u entitetima. Dakle, ja sam izuzetno u skladu sa onim što je evropska i bosanskohercegovačka jurisdikcija.

Pomenuli ste Ostale. Hoće li ih biti problem naći u Federaciji Bosne i Hercegovine, u Domu naroda Federalnog parlamenta, s obzirom na posljednji popis stanovništva iz 2013. godine? Hoće li tu, prema Vašoj ocjeni, moguće doći do nekih, recimo, malverzacija, gdje smo dosad imali slučajeve da su ljudi preko noći mijenjali nacionalnost kako bi ušli u vlast.

Schmidt: Popis iz 2013.godine je realan popis i da politički nije više isto vrijeme kao što je bilo ’91., ali mi moramo gledati današnju realnost. I to je subjektivno, ako hoćete, da ima nekih subjektivnih podmetanja, kočenja i manipulacija, ali mora li se svo vrijeme na taj način objašnjavati tako i izjašnjavati tako. Dakle, evo ja sam uzeo popis iz 2013. godine kao osnovu, ali to je jedna odluka na koju se odnosi tajnost i zaštita ličnih podataka. Dakle, CIK je već napravio prve korake, ali neke stvari se ne mogu tako brzo promijeniti, ali sigurno da ćemo uspjeti regulisati neke stvari i želim reći neke stvari o demokratiji i ne može 100 posto kako želimo, ali važno je da se u velikoj mjeri ide u pravcu kako treba da ide.

Slažete li se sa ocjenom da će možda još teže biti popuniti Klub iz reda srpskog naroda u Domu naroda Federalnog parlamenta? Sve ove godine, bilo ih je i dosad manje. Vi ste ostavili, čini mi se, mogućnost da Centralna izborna komisija ima tu mogućnost da, ukoliko se Klub ne popuni, da onda oni koji nisu prošli na kandidatskim listama mogu biti u tom Domu. Ali, je li to, zapravo, fer? Ako ne prođete na izborima, onda tek tako da uđete samo zato što nedostaje nekog naroda.

Schmidt: To je pravo pitanje. To je tačno. Ali, evo, dopustite da odem jednu sekundu unazad. Ustvari, time ne opisujete probleme Izbornog zakona gdje je od 17 postalo 23, nego je to ustvari glavni problem u BiH i mi se na to moramo osloniti i od toga početi. Dakle, odluke koje je donio Wolfgang Petrisch, one kažu, isto tako, da i u Federalni Dom naroda treba da uđu predstavnici svih naroda, jer, i tada, ta odluka već nije bila sasvim načelna i trebalo je obezbijediti mjesta da dođe dovoljno Srba.

Ako posmatramo i ljudska prava, iz aspekta ljudskih prava, mi trebamo obezbijediti da se svako može kandidirati za određene pozicije. Zbog toga, smatram da ste Vi u pravu, da je to ispravno, ali zbog toga ću ja ipak uzeti to, da tako kažem, tu opciju da i oni koji nisu izabrani na samim izborima da oni ipak mogu ući u Dom naroda, jer, na kraju krajeva, izbori nisu takmičenje za mis ili mistera, nego je to ipak jedna politička utakmica i svi trebaju imati tu mogućnost.

Analitičari sa kojima smo razgovarali, dan nakon izbora, kažu da odluka koju ste objavili zapravo dovodi do toga da je Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine dupli pobjednik na ovim izborima, jer se njome pomjera, između ostalog, udio članova delegata hrvatskog Kluba u Domu naroda, koji je izabran iz onog dijela Federacije gdje HDZ dominira. Slažete li se s tom ocjenom?

Schmidt: Izuzetno respektujem analitičare. Oni znaju sve tačno, sve u detalje i to su pametni i mudri ljudi, ali, znate, šta smo imali do sada. Do sada nismo imali ništa u Federaciji. Nismo imali Vladu iako je u hrvatskom korpusu bila jaka HDZ-ova većina, nismo imali predsjednika i zamjenike. Hajde, da se na ovo pitanje osvrnemo na drugi način. Ono što je teško i što neko ne želi, to je na jednoj strani, ali mi moramo u ovoj zemlji uspostaviti funkcionalnost. Sigurno ima i neki analitičar, koji će reći da li može biti prihvatljivo, sa aspekta demokratije i politike, da jedan narod bira 2018., a da do 2022. nema Vlade koja je sastavljena na osnovu tih izbora 2018. To je apsurdno.

Mora se pričati i donositi odluke, ali analitičari mogu naknadno razmatrati i donositi svoje analize. Međutim, ja sam u situaciji da moram donijeti odluku i ja donosim odluke. Do sada je bila situacija takva da smo imali tu blokadu koju je i napravio HDZ. Ta blokada više neće moći ići tako. Dakle, ili će ući u Vladu ili, ako iz bilo kakvih taktičkih razloga, neko ne želi da uđe u tu Vladu, nakon 30 dana je gotova priča s tim. Mislim da je to, zbog toga, vrlo pragmatična i ispravna odluka.

U moru reakcija, čini se da je najpozitivnija ona koja dolazi iz Hrvatske. Skoro svi tamošnji političari su pohvalili Vašu odluku i, zapravo, pripisali sebi značaj da je to njihova, zapravo, uloga, koju su vodili svih ovih mjeseci u Briselu. Šta mislite o tome?

Schmidt: Uspjeh ima uvijek mnogo očeva, a neuspjeh samo jednog, odnosno, stoji sam, usamljen.

Vjerujete li Vi da će, nakon što ste nametnuli ove izmjene Izbornog zakona, zaista biti formirana vlast nakon 2014. godine, prvi put ovdje na području Federacije BiH? Možda Vam je ispit zahtjev koji ste uputili predsjedniku i zamjenicima predsjednika Federacije. Dali ste im rok do petka da imenuju sad sudije u Ustavnom sudu Federacije BiH. Šta će se desiti, evo, recimo, ako se u petak to ne ispoštuje ili, eventualno, nakon toga ako se ne ispoštuje ova Vaša odluka o izmjenama Izbornog zakona?

Schmidt: Vidim da su danas predsjednik i njegovi dopredsjednici u Federaciji u roku koji sam ja dao, do petka, napravili prijedlog za imenovanje sudija i poslali su to Domu naroda. Čini mi se da smo, ipak, donekle na pravom putu. Isto sam rekao dvije stvari. Prvo, bez osnovne spremnosti svih da međusobno sarađuju, ne samo da će biti teško ovo pitanje, nego neće funkcionisati ni država. Zbog toga, u suštini, to nije testiranje ko će ovdje pobijediti, onaj ko to ne želi ili visoki predstavnik. Ne.

Ovo je okvir kojeg sam ja dao i taj okvir se mora ispoštovati, a moraju ga ispoštovati političke, odgovorne osobe. Tačno je, mi ćemo učiniti sve, u svakom slučaju, da to podržimo i ja mislim da su, kada je riječ o ovim ciljevima, i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države i visoki predstavnik u potpunosti usaglašeni po tom pitanju i imaju isto mišljenje. Da ili ne, odnosno, hoće li neko dobiti, a neko izgubiti, to se ne adresira visokom predstavniku. To se adresira, ustvari, političarima koji su izabrani, pa neka sada pokažu šta znaju i umiju.

Teško je komentarisati ovogodišnje rezultate izbora. Jeste li Vi očekivali neke druge ili je ovo što je zapravo bilo očekivano. Da su iste stranke dobile, zapravo najveći broj glasova kao i 2018.?

Schmidt: Ja sam i sam učestvovao u jako puno izbora i izbornih kampanja i naravno kada su izbori uvijek vam srce jače kuca. Ali, ono što mi je palo u oči jeste da se u izbornoj kampanji nisu doticali tema koje sam ja, možda, očekivao, ali birači su ti koji biraju i odluka je bila prilično statična. Za neke je recimo rezultat Bakira Izetbegovića bio iznenađenje, pa i za mene, čak donekle, ali mislim da je to sasvim normalno. To je normalan spektar raspodjele glasova prilikom izbora i ja se nadam da ćemo sada ovdje imati dovoljno saradnje, u stvari, da možemo na državnom nivou dalje raditi. Vidjećemo kakav će razvoj biti u Republici Srpskoj. Čujem da se u dosta mjesta moraju naknadno brojati glasovi i moraju se pričekati ti rezultati. Ja imam puno povjerenje u CIK, pa ćemo vidjeti.

Pomenuli ste, dakle, mnogobrojne izborne nepravilnosti. Kako riješiti uopšte taj problem, to je svakih četiri, odnosno svake dvije godine, kad god su ovdje izbori je veliki broj nepravilnosti?

Schmidt: Razgovarao sam i sa Centralnom izbornom komisijom i sa predstavnicima OSCE-a, sa predstavnicima ‘Pod lupom’ i drago mi je da oni svi kažu da je broj prevara smanjen. Nije jednak nuli, ali je, jasno, manje toga bilo ovaj put. Mnogi su rekli da to ima i veze sa paketom integriteta kojeg sam ja donio, isto tako, jer Parlament nije mogao da se dogovori. I, dopustite da kažem jedno, da nisam obezbijedio finansiranje ovih izbora, uključujući i sredstva koja su potrebna izbornoj komisiji da spriječi prevare, na primjer sa elektronskom provjerom glasova iz inostranstva, da se stvarno dokažu da glasaju iz inistranstva i da iko glasa. Mislim da smo, ipak, došli do jednog stupnja, a mora se desiti još nekih stvari sigurno. Da, postoje i neke slabosti, ali mislim da ukupno možemo, ipak, reći da smo na dobrom putu i ja sam tako shvatio sve sa kojima sam razgovarao, uključujući i predstavnike ‘Pod lupom’.

Pomenuli ste Republiku Srpsku. Ono što je izvjesno, Savez nezavisnih socijaldemokrata definitivno najviše poslanika će imati i u državnom parlamentu, ali i u Skupštini Republike Srpske. Gospodin Milorad Dodik i dalje kaže kako Vas i Vašu funkciju ovdje ne priznaje. Vrlo često pominje i otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Vaši prethodnici su reagovali na različite izjave u prethodnom periodu i to označavali kao protuustavno djelovanje. Kako Vi na to gledate?

Schmidt: Pa, to jeste i ostaje antiustavno, odnosno protudejtonsko ponašanje. Ja sam jutros, inače razgovarao telefonom sa predsjednikom Srbije. Razgovarali smo o dosta tema i svi smo u suštini ovdje istog mišljenja i smatramo da se dejtonski ugovor mora prihvatiti i da je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine nedodirljiv. Ja ne želim baš uzeti ono sve što se kaže u žaru izborne kampanje i samih izbora za istinito ili za stvarno mišljenje. Hajdemo prvo da se prebroje glasovi, pa ćemo vidjeti.

Pretpostavljam, ne možete mi reći koji su detalji razgovora sa gospodinom Vučićem, ali je činjenica da je on jedini ovdje u regiji, a iako je blizak sa gospodinom Dodikom, koji mu nije čestitao na izbornoj pobjedi. Mi smo, čak radili priču da li su zahladnjeli odnosi između gospodina Dodika i gospodina Vučića. Imate li neki stav o tome?

Schmidt: To nije bio predmet našeg razgovora.

Kako komentarišete rusku politiku ovdje u Bosni i Hercegovini?

Schmidt: Rusku politiku karakteriše agresija protiv Ukrajine i koliko vidim u Rusiji, a prije svega kod gospodina Putina, a i oko njega, ima dosta problema. Nije se očekivao razvoj ovakav kakav je i otpor ljudi na koji su naišli i koji se bore za svoju slobodu. Mislim da mnogi ovdje imaju različita osjećanja kad gledaju prema Rusiji, pa i u Republici Srpskoj. Ljudi ne žele ovdje rat. Ljudi ne žele da njihov život ili njihova egzistencija zavisi, da trpi bilo kakvo nasilništvo i silu i mislim da to gospodin Dodik isto tako zna. Ruski uticaj u Bosni i Hercegovini treba posmatrati onakvog kakav je i treba vidjeti kako će se razvijati, ali mislim da trenutno nemamo nikakvu akutnu opasnost za Bosnu i Hercegovinu.

I na kraju otkako ste došli u Bosnu i Hercegovinu ne libite se da koristite bonska ovlaštenja. Hoćete li nastaviti sa tom praksom?

Schmidt: Samo onda ako ne vidim drugog puta da riješim probleme ili teškoće. Ja nisam baš neki veliki pristaša toga i nisam neko ko svako jutro ustane i gleda eh, gdje bih sad mogao nešto uraditi na taj način. Dakle, ja ni sam nisam vjerovao da ću u jednoj godini tri, četiri ili pet puta primijeniti Bonske ovlasti. Međutim, ja ostajem pri tome da zemlja ima prednost i ona bi sama trebala da donosi odluke. Ja sebe vidim samo kao nekoga ko je na drugom nivou tog donošenja odluka, tog procesa i ne želim na taj način raditi. Ali, u svakom slučaju želim sada snažno narednih godina konačno krenemo putem ka evropskoj integraciji. Gdje su tu granice? Gdje su vremenske granice, evo deset godina.

Za deset godina mnogi mladi koji bi trebali biti ovdje, koji mogu živjeti ovdje, oni više neće biti u Bosni i Hercegovini. Onda su oni, možemo reći, donijeli svoju vlastitu odluku kada je Evropska unija u pitanju, a to je u stvari, ako neće Evropska unija nama idemo mi u Evropsku uniju. I mislim da su ljudi ovdje mnogo više toga zaslužili, pa zato treba malo ubrzati neke stvari. Možda sam ja malo nestrpljiv. Naučio sam da nekako ovdje treba imati strpljenja, međutim ako nešto čovjek pokrene, onda razvoj ide dalje. Dakle, ja sam na kraju ipak zadovoljan. Evo sa ovom odlukom imamo jedan određeni momentum. Ovih dana ću dalje razgovarati sa civilnim društvom, sa nevladinim organizacijama kakav ustav ni trebao da bude, šta može. I nije mi to čak sve dovoljno. Mislim da trebamo napraviti još malo više i naravno tu su zahtjevi veliki, ali u mojim bonskim ovlastima su više neke pomoćne odluke.

One ključne odluke moraju donositi političari, a ako političari to ne uspijevaju onda je to stvar građana. I zbog toga sam isto tako u Ustav Federacije unio sada da u roku od godine dana parlament mora utvrditi na primjer na koji način će se odvijati učešće građana u donošenju zakona. Dakle, građani imaju pravo, smatram, da daju prijedlog zakona parlamentu, da podnesu prijedlog. I parlament treba o tome diskutovati, a kad se diskutuje o nečemu onda se mora reći zašto se nešto hoće uraditi ili neće uraditi i mislim da je to vrlo važno da se na taj način i ljudi brane, jer isto tako kao jedan rezultat, možemo reći na mene je stvarno ostavilo jak utisak kolika je velika razlika između vladajućih političkih struktura i normalnih ljudi.

Dakle, to je nešto što se treba razbiti, a visoki predstavnik to ne može sam da uradi. To moraju, u suštini, uraditi građani.