Interpol u BiH: Država treba uraditi više da spriječi krijumčarenje umjetninama

Interpol je nedavno listu potraga za umjetninama iz Bosne i Hercegovine sa 14 proširio na 27 umjetničkih djela, iako je stvarni broj vrijednih umjetnina kojima se gubi svaki trag daleko veći, jer je Bosna i Hercegovina, kao tranzitna zemlja, pogodno tlo i za ovakav vid kriminala.

Pod pojmom umjetnina u ovom slučaju ne smatraju se samo slike, crteži, fotografije ili skulpture, nego i knjige, te arheološki predmeti i iskopine.

Na Interpolovoj potjernici, između ostalih, nalazi se određen broj djela iz Međunarodne galerije u Tuzli, kao i djela iz privatne kolekcije porodice Mulabdić.

Za Bosnu i Hercegovinu je, smatra Dženan Jusufović, predsjednik Centra protiv krijumčarenja umjetninama važno da se nešto o ovom pitanju počelo rješavati i da se podaci o nestalim umjetninama iz BiH nalaze u Interpolovoj bazi, među umjetninama iz cijelog svijeta.

”To sve što se pronađe oni provjeravaju i traže informacije iz koje je to zemlje. Ako mi, Bosna i Hercegovina, to nemamo na zvaničnoj stranici Interpola, kako će onda oni znati, čak i da nađu neko djelo koje je s ove teritorije, da li je to naše”, rekao je za Anadolu Agency (AA) Jusufović, dodajući da se na stranici www.cpku.org nalazi deskriptivna kartica o evidenciji umjetnina koju građani koji posjeduju neki vrjedniji predmet, bez obzira na to da li je riječ o umjetnini, mogu naći, ispuniti i fotografirati predmet na način na koji se to zahtijeva i čuvati za potrebe potrage za predmetom u slučaju nestanka.

Neka od djela iz BiH koja se traže, nestala su u toku rata, neka poslije i u svakom slučaju, napominje Jusufović, riječ je o kriminalu i o ogromnom profitu.

”Kada se radi o institucijama kao što su Međunarodna galerija, Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti ili u Bugojnu gdje je kompletna zbirka Ljube Laha nestala, to nije otišlo da bi se neko prehranio, to je otišlo iz institucija. I dalje se pljačkaju privatni ateljei poznatih slikara. Važno je da javnost zna da se radi o organizovanom kriminalu i da je to vlasništvo Bosne i Hercegovine, građana Bosne i Hercegovine i da se tome treba ozbiljno pristupiti”, ističe Jusufović, dodajući da se ilegalno trguje umjetninama i iz razloga jer takvim djelima cijena nikada ne pada, naprotiv, ona se vremenom povećava.

Izvršiti popis i evidentirati stanje u svim ustanovama jedan je i od uslova za ulazak BiH u Evropsku uniju, ali ovo je važno i za graničnu policiju, koja ukoliko nešto otkrije na granici, može imati problem koga kontaktirati. Prema Jusufovićevom mišljenju, u svakoj službi i nivou vlasti postoje profesionalci koji žele odraditi ovaj posao, no kada se umiješa politika, sve, smatra on, krene u drugom pravcu.

Za Bosnu i Hercegovinu je, smatra Dženan Jusufović (na fotografiji), predsjednik Centra protiv krijumčarenja umjetninama važno da se nešto o ovom pitanju počelo rješavati i da se podaci o nestalim umjetninama iz BiH nalaze u Interpolovoj bazi, među umjetninama iz cijelog svijeta.

Jusufović ističe da BiH nije formirala komisiju koja će pregovarati sa Srbijom i Hrvatskom o vraćanju djela za koja se tačno zna gdje se nalaze, a neka od njih se i javno izlažu. Godine 1995. komisija Vijeća Evrope je, podsjeća Jusufović, evidentirala stanje djela iz BiH i Hrvatske i polazne tačke su dobre, ali Ministarstvo civilnih poslova BiH i UNESCO trebaju uložiti više napora.

”Ta djela su nacionalni spomenici BiH i bez obzira na to što su privatna, oni su nacionalni spomenici tako da se država tu mora uključiti”, kazao je Jusufović.

Za sada, navodi sagovornik AA, u Srbiji je anonimno vraćena zbirka djela Božidara Jakaca, koja je bila u vlasništvu Muzeja AVNOJ-a u Jajcu, a djela su nestala tokom rata. Pronađena je i osoba koja je ukrala određen broj umjetničkih djela iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, no djela nisu pronađena. Također, okončan je i sudski predmet u vezi sa Holiday Inn-om, gdje je bila riječ o skinutom originalu i postavljenoj dobro urađenoj replici djela.

”Tako imaju i falsifikatori koji su dobro uvezani, bilo da su iz Hrvatske, iz Srbije, iz Bosne i Hercegovine i to su stručnjaci u pravom smislu riječi. Međutim, svaki falsifikat postaje original onog momenta kada dobije certifikat da je original. E, tu ljudi iz struke, a i u ovoj oblasti kao i u svim drugima ima i korupcije, pa vam jedan značajan kustos može izdati certifikat za djelo koje je falsifikat i onda je teško procijeniti da li je falsifikat. Kada dobije taj dokument i pojavi se na tržištu, to postaje original”, naglasio je Jusufović.

Važno je da građani za sve što kupuju traže certifikat i račun, jer se može desiti da iz najbolje namjere postanu saučesnici u ilegalnim radnjama. Također, može se desiti da ulože određenu sumu novca i na kraju da ostanu i bez novca i bez umjetnine ako se ona izuzme.