Teško ubistvo žene
Inicijativa za uvođenje femicida u Krivični zakon Federacije BiH
Enisa Raković, direktorica organizacije “Glas žene” iz Bihaća, navela je kako su za predlaganje ove inicijative konsultirali zakonska rješenja iz nekoliko evropskih zemalja, te da su utvrdili da je među najboljim rješenje iz Hrvatske
Regulisati ubistvo žene kao rodno zasnovano za koje je predviđena kazna od najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor, jedan je od prijedloga u inicijativi za uvođenje femicida kao krivičnog djela u Federaciji.
Inicijativu kojom se u Krivični zakon Federacije uvodi posebno krivično djelo pod nazivom “teško ubistvo žene”, Federalnom parlamentu i Ministarstvu pravde su podnijela udruženja iz Bihaća, Cazina, Sarajeva, Tuzle i Sanskog Mosta, uz pojašnjenje kako je to prvi nužan korak u stvaranju zakonskih uslova za sprečavanje i borbu protiv rastućeg i zabrinjavajućeg društvenog problema, piše Detektor.ba.
Dokumentom koji su organizacije predale nadležnim institucijama predviđa se dopuna Krivičnog zakona Federacije BiH kroz koju bi bilo regulirano ubistvo žene kao rodno zasnovano ubistvo. Za njega su predložili i uvođenje kazne u trajanju od najmanje deset godina ili dugotrajnog zatvora.
Enisa Raković, direktorica organizacije “Glas žene” iz Bihaća, navela je kako su za predlaganje ove inicijative konsultirali zakonska rješenja iz nekoliko evropskih zemalja, te da su utvrdili da je među najboljim rješenje iz Hrvatske.
“Dali smo prijedlog da prilikom procjene krivičnog djela to budu krivična djela počinjena prema bliskoj osobi, krivična djela počinjena prema ženi zbog odnosa podređenosti, zavisnosti ili neki drugi oblik krivičnog djela”, kazala je Raković.
Dodala je i da su prijedlog dostavili kao otvorenu krivičnopravnu normu, zbog mogućnosti da pod djelo femicida budu podvedeni i neki drugi oblici nasilja, kao i da su predložili uvođenje novih pojmova u Krivični zakon kako bi provedba zakonskog rješenja bila olakšana.
“Važno je da prilikom provedbe zakona, kroz procese suđenja, od optuživanja do presude, postoji razumijevanje šta je to rod, šta je rodno zasnovano nasilje”, pojasnila je Raković.
Jadranka Miličević, iz Fondacije CURE, rekla je kako ova inicijativa dolazi zbog postojanja potrebe da insitucije preuzmu veću obavezu i odgovornost za poboljšanje pitanja ne samo femicida nego prava na slobodu i život svih žena, djevojaka i djevojčica u Federaciji BiH.
Osim nedostataka u zakonu, za nju je problematična i činjenica da o femicidu ne postoje zvanični podaci na državnom i entitetskom nivou, te da su organizacije poput njene prisiljene takve podatke prikupljati iz vlastitih izvora.
“Imamo informaciju da je samo u ovoj godini sedam slučajeva femicida dokazano i pokazano, a ako računamo od augusta prošle godine do danas, imamo 15 slučajeva ubistava”, kazala je Miličević i dodala kako je problematično i nepostojanje dovoljno zvaničnih informacija o statusu postupaka protiv počinilaca.
Na konferenciji na kojoj je ova inicijativa predstavljena, inicijatori su naveli kako su kroz zagovaračke kampanje do sada prikupili podršku 14 zastupnika u Federalnom parlamentu. Dodatnu podršku dobili su i kroz 3.500 građana koji su potpisali podršku inicijativi, a najavljuju da će konačan broj potpisa biti 10.000.
Podnositelji inicijative naglasili su i kako su podršku dobili od jednog dijela zastupnika u Parlamentu Evropske unije, kao i od kolegica iz Hrvatske i Slovenije, te da su svi oni od institucija Federacije BiH zatražili hitnu reakciju.
Potresno svjedočenje majke učenika s poteškoćama, iz sarajevske škole tvrde: Nije bilo propusta 