Imširović za Fokus: Klas neće smanjivati topli obrok, ali druge kompanije hoće

Oporezivanje toplog obroka većeg od 8,5 KM i regresa većeg od 50 posto prosječne plate u Federaciji BiH podiglo je dosta bure u proteklim sedmicama u ovom entitetu. Poslodavci i sindikalisti zatražili su od federalnih vlasti odgodu primjene novog pravilnika, ali od toga za sada nema ništa.

Nihad Imširović, direktor kompanije Klas d.d. Sarajevo, u intervjuu za Fokus.ba komentarisao je ove namete, a govorio je i i poslovnom okruženju u Federaciji BiH, problemima sa kojima se poslodavci i investitori susreću te o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima.

Kakve će po vašem mišljenju finansijske efekte novi pravilnik o oporezivanju toplog obroka i regresa ostaviti na poslodavce i radnike?

Konkretno, u Klasu oporezivanje toplog obroka i regresa neće opreteriti primanja naših više od 900 uposlenika, ali sigurno da će u drugim firmama biti negativnih finansijskih efekata. Klas podržava poresku reformu, ako joj je cilj istinsko rasterećenje privrede.

Sve što je u interesu poslodavaca i njihovih uposlenika, odnosno konkurentnosti jedne proizvodne kompanije, treba biti imperativ vlasti, jer od stanja u realnom sektoru ovisi dalji ekonomski razvoj BiH.

Da li vi kao poslodavac razmatrate smanjenje ovih izdataka, i kada razgovarate sa drugim kolegama poslodavcima, da li oni to razmatraju i u kojoj mjeri?

Budući da smo se kretali u okvirima davanja koja ne podrazumijevaju dodatni namet, trenutno ne, ali prema raspoloživim informacijama druge kompanije već jesu ili rade na tome.

Očekujete li da je još uvijek moguće staviti van snage ovaj pravilnik, što su poslodavci i sindikalisti nedavno zatražili od federalnih vlasti?

Sve je moguće, ako ima volje za to. Podržavamo napore Udruženja poslodavaca FBiH da se organizira još jedan sastanak s ministricom finansija i premijerom, kako bi se snagom argumenata ipak pokušala odgoditi primjena Pravilnika o izmjeni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak koji definira oporezivanje toplog obroka i regresa, sve dok se ne usvoje izmjene Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH. Samo tako sinhronizovanom primjenom svih zakona bile bi neutralisane posljedice oporezivanja toplog obroka i regresa.

Kako biste ocijenili poslovno okruženje u BiH i u kojoj mjeri je ono povoljno za poslodavce, radnike i nove investitore? Koji su to najveći problemi sa kojima se oni susreću?

Složena birokratija, loša infrastruktura, enormno visoke stope poreza i doprinosa na plaće, loša uvezanost tržišta rada i obrazovanja, nerazvijen pravni okvir, siva ekonomija, sve to negativno utječe na poslovni ambijent u BiH. Nažalost, u BiH nema velikih pomaka u kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja koje bi bilo primamljivije za investitore.

U poljoprivredno-prehrambenoj industriji među ključnim problemima su problemi finansiranja i osiguranja obrtnog kapitala, nelikvidnost, neznatni državni poticaji za proizvodnju i izvoz, prekomjeran uvoz i nelojalna konkurencija, neusklađeni propisi na entitetskom nivou, loša kontrola uvoznih proizvoda…

Poslodavci insisitiraju na izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima. Šta će te izmjene značiti za poslodavce, a šta za radnike?

Mlinsko-pekarska industrija kao core biznis Klasa je niskoprofitabilna grana privrede, i mnogo bi nam značilo smanjivanje stope poreza i doprinosa na plaću. Time bi smanjili troškove poslovanja, postali konkurentniji kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima, povećali proizvodnju i prihode, i time stvorili uslove za nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta, te podizanje standarda naših uposlenika.