Imovina države BiH ozbiljno ugrožena

Pravo države na njenu imovinu ozbiljno je ugroženo kako unutar, tako i izvan Bosne i Hercegovine, poručeno je s redovne sesije Kruga 99 održane u nedjelju u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

O temi “Bh. privatna i društvena imovina na udaru u zemlji i van nje”, govorili su prof.dr. Larisa Velić, s Pravnog fakulteta UNZA i Ismet Velić, pravobranilac Bosne i Hercegovine.

Velić je podsjetila kako svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje imovine i da ona nikom ne može biti oduzeta, osim ako je to u skladu sa zakonom, ako je utvrđen javni interes i u skladu s međunarodnim konvencijama.

”Danas da bismo osigurali našu imovinu, moramo imati sigurne registre. U BiH registre imamo već od Austrougarske. Međutim, upravo s tim registrima danas imamo i veliki problem”, podsjetila je Velić.

Dodala je kako dolazi do promjene sistema zemljišne administracije i da danas u BiH postoje dva različita sistema – zemljišne knjige u FBiH i katastar nekretnina u RS.

Problem je što u jednoj državi postoje različiti sistemi zemljišne evidencije i ne postoji jedinstvena baza podataka.

”U Republici Srpskoj dolazi do uspostave katastra nekretnina i to na način da se briše pravi vlasnik/osoba koja je bila u zemljišnim knjigama, koje su također egzistirale u RS-u i umjesto njih se upisuje Republika Srpska, kao vlasnik nekretnina. Raniji vlasnik ima mogućnost da uloži žalbu, a tu su građani, opet, prepušteni sami sebi“, pojasnila je Velić.

Dodala je kako građani mogu voditi postupke, koji su poprilično skupi, a država o tom pitanju nije ništa poduzela.

“Drugi problem koji se dešava je vezan za Federaciju. U Federaciji imamo postupak harmonizacije podataka iz zemljišne knjige i katastra, i u vezi s tim postupkom dolazi do brisanja ranijih vlasnika i do upisa posjednika. Ti slučajevi su sporadični, za razliku od RS-a, gdje slučajevi postaju svakodnevni i imamo taj slučaj brisanja pravih vlasnika i upisa Republike Srpske“, rekla je Velić.

Ukazala je i na problem imovinu građana u Republici Hrvatskoj.

”Bez obzira na potpisan sporazum o pitanjima sukcesije, još iz 2001. godine, naši građani nisu uspjeli vratiti tu imovinu“, rekla je Velić.

Dodala je kako sporovi koji se vode završavaju se bezuspješno jer su sudovi u Hrvatskoj zauzeli stav da se imovina ne može vratiti sve dok se ne potpiše bilateralni sporazum između BiH i Hrvatske.

”Ni tu nije bilo reakcije tako da je RH otišla korak dalje i 2018. donijela Zakon o upravljanju državnom imovinom i tim zakonom sebi dala za pravo da upravlja našom imovinom na način da daje pod zakup, dugoročni najam ili drugi vid raspolaganja na period do 30 godina. Takav način raspolaganja ne znači ništa drugo nego eksproprijacija“, rekla je Velić.

Dodala je kako, ono što je dobro za BiH, jeste da je 1996. s Hrvatskom potpisan bilateralni sporazum o zaštiti investicija i u skladu s tim Sporazumom, BiH ima mogućnost da vodi arbitražne postupke protiv Hrvatske bez obzira na političku volju i u skladu sa Sporazumom može dobiti puna prava.

”U skladu s ovim sporazumom, svi investitori mogu dobiti odgovarajuću naknadu za navedenu imovinu. Ono što je dobro, taj sporazum nije rekao od kad važe te investicije. Znači, isti se odnosi na sve investicije, čak i one koje su učinjene prije potpisivanja tog sporazuma”, rekla je Velić.

Dodala je kako ovaj mehanizam i mogućnost zaštite svoje imovine, BiH ne koristi, a može koristiti svako fizičko i pravno lice, s tim da postoje određena ograničenja kada je u pitanju preduzeće koje je u 100 posto vlasništvu države. Tada sporazum zahtijeva da to preduzeće mora dokazati da postoji neki privredni interes, da se bavi privredom, a ne samo politikom.

”Može se konstatovati da izostanak reakcije BiH u ovom slučaju može dovesti do gubitka imovine, ali ne samo gubitka imovine nego i gubitka ugleda BiH i njenih građana“, rekla je Velić.

Pravobranilac Bosne i Hercegovine Ismet Velić podsjetio je kako je u postupcima pretvorbe prav, uspostave katastra nekretnina u RS ili harmonizacije podataka katastra i zemljišne knjige u FbiH odgovarajuća zaštita državne imovine uglavnom je izostala, štaviše, pomenuta imovina je dodatno ugrožena.

Određeni vid zaštite i osiguranja trebala je pružiti intervencija Visokog predstavnika u BiH u vidu Odluke kojom je nametnut Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, te Odluke o osnivanju Komisije za državnu imovinu iz 2005. Cilj je bio zaštita i konačno formalnopravno uređenje državne imovine.

”Danas je imovina države Bosne i Hercegovine ozbiljno ugrožena. Ovu konstataciju možemo koristiti i za slučaj imovine BiH unutar države, ali i za imovinu koja se nalazi izvan BiH. Drastičan primjer i slučaj vezan za ovo jeste slučaj imovine BiH u Republici Hrvatskoj gdje je BiH onemogućena, i u realizaciji, zaštiti svojih prava, korištenju imovine, itd… na osnovu propisa koje je donijela Republika Hrvatska“, rekao je Velić.

Dodao je kako ovakav odnos nije prihvatljiv i neophodno bi bilo uraditi nešto na ovom planu adekvatne i kvalitetnije zaštite državne imovine.

”Taj način može biti jedino u jednom kvalitetnom, energičnijem nastupu i angažovanju domaćih i međunarodnih institucija koje su involvirane u ove procese vezano za državnu imovinu. Ovo bi podrazumijevalo donošenje odgovarajućih propisa na nivou države kojim će biti uređena osnovna pitanja vezano za vlasništva, i druga stvarna prava, isto tako uređena i riješena pitanja vezano za državnu imovinu. Pored toga, način odgovarajuće zaštite predstavlja i korištenje pravnih sredstava koja ima država kao i drugi subjekti u smislu podnošenja odgovarajućih tužbi, apelacija i tako dalje, odnosno vođenja postupaka kako pred domaćim tako i međunarodnim sudovima”, rekao je Velić.