Imovina bivše JNA: BiH potražuje devet, a Hrvatska 10 milijardi dolara

Od raspada Јugoslavije prošlo je 27 godina, ali imovina bivše države još nije raspodijeljena među nasljednicama, usprkos potpisanom sporazumu o sukcesiji.

Najdalje se otišlo u podjeli diplomatsko-konzularne imovine, odnosno nekretnina u kojima su bile smještene ambasade bivše države, dok je po svim drugim stavkama nasljedstva – od zlata i finansija, preko arhivske građe, do privatnog i zajedničkog vlasništva – podjela jedva makla s mjesta.

Međutim, zvanična Srbija je ovih dana uputila poziv predstavnicima svih država nastalih raspadom bivše Јugoslavije da se u septembru okupe na sastanku Mješovite komisije za sukcesiju pokretne i nepokretne imovine bivše SFRЈ iz Aneksa A, prenosi Slobodna Dalmacija.

Potvrdi li se ta vijest istinitom, navodi taj hrvatski list, biće to prvi put da se predstavnici novonastalih država sastaju tim povodom, a sve je naročito zanimljivo u kontekstu činjenice da više od 80 posto pokretne i nepokretne imovine bivše države iz Aneksa A čini imovina bivše ЈNA.

Kako navode, Srbija je iz više aspekata logičan domaćin tog sastanka: i zbog najviše prisvojene imovine bivše savezne vojske, a i zbog činjenice da se arhivi s njenim popisima nalaze u Beogradu, na osnovu kojih treba obaviti procjenu aktuelne vrijednosti.

Sagovornik iz MORH-a, doduše, tvrdi da je hrvatska strana odavno napravila samostalne procjene krupnih diobnih stavki te imovine, i to na osnovu rekonstrukcije cjelokupnog sistema bivše ЈNA, njenih rodova, nekretnina, pokretne imovine, oružja, oruđa i tehnike.

Bilans ukupne njene vrijednosti kreće se oko 70 milijardi dolara, od čega Hrvatska za sebe potražuje više od 10 milijardi dolara, pri čemu dvije milijarde dolara Hrvatskoj duguje Crna Gora, a oko osam milijardi Srbija, navodi izvor lista.

Prema ranijem dogovoru, BiH iz sukcesione mase pripada 13 posto, a u konkretnom slučaju to znači oko devet milijardi dolara.