Ima li BiH snage za migrante?

Nakon što su proveli noć ispod vedrog neba, oko stotinjak migranata je vraćeno sa graničnog prelaza Izačić, u Bihać i Cazin, odakle su u ponedjeljak stigli, očekujući da će ući u Hrvatsku. Među njima su bili i žene i djeca.

“Ja sam Helsius. Moja beba ima alergiju i ne želim se vratiti u hotel ‘Sedra’. Molim vas otvorite granicu”, kaže Helsius.

“Moje ime je Izat i imam 20 godina. Noć je bila hladna i lako je za nas muškarce, ali nije dobro za djecu i žene. Nadam se da ćemo stići do Italije, ali granica je zatvorena. Bio sam u Sarajevu prije dolaska ovdje i tražim samo bolju budućnost i bolji život. U mojoj zemlji za nas nema budućnosti”, riječi su Izata.

“Zovem se Omer i imam 28 godina. Dolazim iz Irana. Bio sam u kampu u Bihaću i bilo je loše. Nije bilo prozora, vrata. Želim ući u Hrvatsku i ostaću ovdje sve dok se to ne desi. Ne želim se vraćati nazad”, kaže Omer.

Građani koji žive uz cestu, gdje su migranti proveli noć, su im pomagali sa hranom i pićem.

“Bila je teška noć. Razmišljao sam da ih smjestim kod sebe u kuću, ali nemam dovoljno mjesta za sve. Sramota je šta rade od ovog naroda”, kaže Ibraga.

“Dočekali smo ih, nahranili, ali je žalosno da je to tako”, poručuje Husein.

“Stresao sam se kada sam vidio koliko je djece. Nisam mogao proći, a da ih ne počastim”, ističe Hasan.

“Pomažem ljudima, sendviči, slatkiši za djecu, garderoba. Bilo je nama hladno u kućama, a pogotovo njima”, kaže Nermina.

Uprkos želji da uđu u Hrvatsku, to se nije desilo, jer im ova zemlja ne dozvoljava mjesecima ulazak, zbog čega oni borave u neposrednoj blizini granice između ove zemlje i Bosne i Hercegovine, i to u Bihaću i Cazinu.

Od početka ove godine na područje Unsko-sanskog kantona (USK) je došlo oko deset i po hiljada izbjeglica i migranata, a samo u posljednja dva mjeseca evidentiran je dolazak njih oko četiri hiljade.

Državne institucije pokušavale su još od ljeta da riješe problem njihovog smještaja, jer je najveći broj njih boravio i spavao u nekadašnjem bihaćkom Đačkom domu, koji nema prozora i potpuno je neuslovan.

Krajem jula, najveći broj njih je smješten u hotel ‘Sedra’ koji se nalazi na području opštine Cazin, odakle su premješteni iz privremenih migrantskih kampova iz Bihaća i Velike Kladuše. No, ugovor koji je sklopljen sa vlasnikom hotela ističe krajem oktobra.

Istovremeno, veliki dio migranata i dalje boravi u Bihaću, gdje se snalazi kako zna i umije. Upravo to je razlog zbog kojeg mještani ovog grada, ali i ostalih opština Unsko-sanskog kantona, žele da Bosna i Hercegovina trajno riješi ovo pitanje i napravi migrantske centre u okolini gradova.

Zbog toga su prije nekoliko dana započeli proteste u Bihaću.

Uz građane je i bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić koji već mjesecima doslovno moli državne vlasti da riješe problem.

“Dolaze neke militantne skupine i sve je veći broj incidenata. To je ljude sa pravom zabrinulo i zbog toga reaguju na takav način. Ja očekujem od građana, Gradskog vijeća, Skupštine Kantona i Vlade da razgovaramo i tražimo najracionalnije rješenje i najpametniji način da ovu situaciju razriješimo”, poručuje Fazlić.

Sastanak je održan, i to u utorak u Bihaću, gdje je boravio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, koji je nakon razgovora izjavio šta je konkretno i dogovoreno.

“Na sastanku sa premijerom USK smo riješili da ćemo najkasnije do sutra imati objekat ili objekte gdje ćemo na prostoru Unsko-sanskog kantona, odnosno Bihaća, vrlo brzo početi da smještamo migrante i ići ćemo tako da u taj prihvatni centar smjestimo migrante koji se nalaze na ulici i privatnim smještajima i koji potencijalno utiču na bezbjednosnu situaciju, posebno u Bihaću”, saopštio je Mektić.

U srijedu će u Hadžićima kod Sarajeva, u nekadašnjoj kasarni, gdje su već postavljeni kontejneri, biti smješteno oko 400 migranata.

Služba za poslove sa strancima BiH nadležna je za kriterije i njihovo registrovanje, a osim osnovnih uslova za život, imaće priliku da učestvuju u sportskim aktivnostima, a biće im osigurane razne društvene igre i TV sala.

Pored toga, korisnici centra imaće potpunu slobodu kretanja, ali će morati poštovati pravila o povratku u centar u večernjim satima. Partner projekta, osim bh. vlasti je i Međunarodna organizacije za migracije.