Ilegalni lov se ne može u potpunosti iskorijeniti, ali se može svesti na minimum

Za ilegalni lov Zakonom o lovstvu Federacije BiH predviđene su novčane kazne. Za osobe koje bespravno, na ilegalan način izvrše odstrijel određene vrste divljači, predviđene su novčane kazne od 500 do 1.500 KM, potvrdili su Feni iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Kako navode iz tog ministarstva, prema članu 86. Zakona o lovstvu u FBiH ako pravna osoba dozvoli ilegalan lov kaznit će se novčanom kaznom od 10.000 do 15.000 KM.

U postupku po prekršaju pored novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljene ili namijenjena za počinjenje prekršaja.

Prema članu 319. Krivičnog zakona FBiH ko protupravno ubije, rani ili uhvati za vrijeme lovostaja divljač u većem broju ili u većoj vrijednosti, ili divljač čiji je lov stalno zabranjen, ili ko neovlašćeno iznosi izvan zemlje vrhunski trofej veće vrijednosti ili vrhunske trofeje u većem broju, ili ko lovi zaštićenu životinjsku vrstu kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini sredstvima ili na način koji je zabranjen ili kojim se divljač masovno uništava, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine – ističu iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Naglašavaju da se nelegalni lov jednostavno se ne može u potpunosti iskorijeniti, ali se mogu poduzeti određene radnje da se taj problem svede na minimum.

– Preventivne mjere korisnika lovišta (lovačka udruženja, šumsko privredna društva itd.) u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima o lovstvu trebaju da edukuju mlade koji se uključuju u sektor lovstva, da podižu svijest i moral kod lovaca i građana prema divljači, zaštiti prirode i okoliša u očuvanju prirodnog staništa divljači, njegovanja lovačke etike i običaja – navode iz resornog ministarstva.

Napominju da korisnik lovišta u skladu sa odredbama zakona o lovstvu treba imati jednog lovočuvara na površini od 10.000 ha lovišta. Pored lovočuvara zaštitom se bavi i stručna služba korisnika lovišta.

Kako navode iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, krivolovci se koriste svim sredstvima da ne budu otkriveni, pa najčešće idu u krivolov kada u lovištu nema nikog i koriste razne zamke i klopke kako bi ulovili divljač.

– Korisnici lovišta putem lovočuvarske službe podnose prijavu nadležnom sudu za novonastalu štetu u lovištu. Također na suzbijanju krivolova sudjeluju i nadležni kantonalni i federalni lovni inspektori – ističu iz tog ministarstva.

Na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno je ukupno 105 lovišta a po evidenciji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva registrirana su 102 lovačka udruženja.

Lovišta u Federaciji BiH zauzimaju površinu od 2.644.426 ha. Površine u lovištima mogu biti lovnoproduktivne i lovno-neproduktivne. Ukupna lovnoneproduktivna površina lovišta u FBiH iznosi 431.886 ha, što znači da lovnoproduktivne površine u FBiH danas obuhvataju 2.212.540 ha.

Uz umanjenje tih površina za površinu pod minskim poljima od 124.542 ha, površinu zaštićenih objekata prirode ili njihovih dijelova od 3.100 ha u kojima je lov zabranjen, lovne površine u FBiH danas obuhvataju oko 2.084.898 ha, navodi se u Informaciji o gazdovanju državnim šumama u 2021. godini sa planovima za 2022. godinu.

Divljač je državno vlasništvo i dobro od opšteg interesa koje uživa posebnu brigu i zaštitu.

Proljetnjim prebrojavanjem glavnih vrsta divljači u Federaciji BiH u lovnoj godini 2021/2022 utvrđeno je brojno stanje: medvjed 721, divokoza 666, srna 23.698, jelen lopatar 15, muflon 10, divlja svinja 8.855, vuk 655, lisica 8.665, zec 23.373, veliki tetrijeb 945 i fazan 12.850.