Igor Crnadak: Bosna i Hercegovina se neće raspasti

“Naravno da Bosna i Hercegovina nije pred raspadom”, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH odgovarajući na konstatacije koje se ovih dana iznose u javnosti, a dovode se u vezu sa navodnom izjavom ministra vanjskih poslova Slovačke Miroslava Lajčaka i nekadašnjeg visokog predstavnika za BiH da je stanje na Zapadnom Balkanu kritično, te da dvjema zemljama prijeti raspad, od koje je jedna BiH.

“Ne mislim da će do toga doći. Mislim da se na ovom primjeru revizije tužbe BiH protiv Srbije pokazalo ustvari koliko je važno da se držimo Ustava BiH, da se držimo zakona, da se držimo potrebe za unutrašnjim dogovorom i potrebe za poštovanjem ovlaštenja i prava druge i treće strane u BiH. Onog momenta kada se tu napravi faul, sportskim riječnikom kazano, onog momenta kada tu dođe do debalansa, odnosno ugrožavanja balansa koji je uspostavljen Daytonom i Ustavom BiH i zakonima onda smo u problemu. To se zapravo sada demonstriralo”, rekao je Crnadak.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak kaže kako je vidio da je njegov slovački kolega Miroslav Lajčak dao jednu izjavu, te da je kasnije išla jedna vrsta objašnjenja da nije baš najbolje interpretirana.

“Tako da bih se suzdržao od komentara njegove izjave dok se ne čujem ili ne vidim sa njim, a biće to uskoro. Želim da vidim šta je imao tačno na umu, jer on je definitivno prijatelj BiH, neko ko to dobro razumije, zna dosta ljudi lično ovdje, uvijek je dobro informisan i volio bih da čujem tačno šta su mu razmišljanja i šta je htio da kaže prije nego što bi dao neki komentar”, rekao je Crnadak.

Postoji jedna vrsta zastoja u radu institucija BiH

Sa ministrom Crnatkom smo razgovarali nakon sjednice Vijeća ministara BiH koje radi i donosi odluke, ali nas je zanimalo da li ima parlamentarne većine na razini BiH i kako će funkcionisati vlast na nivou BiH do kraja mandata, odnosno je li on tehničke prirode?

“Teško je to reći. Ja mislim da imamo dvije vrste tu, odnosno dvije grupe stvari koje treba posmatrati. Jedna se generalno odnosi, naime, vidjeli smo da postoji dosta turbulencija, posebno u FBiH među partnerima ili možda je turbulencija preteška riječ, ali u svakom slučaju nekih ne do kraja definisanih stvari. I sada imamo ovu novu situaciju nakon tog jednostranog poteza oko revizije tužbe BiH protiv Srbije. Tako da će i jedno i drugo imati očigledno svoje reperkusije. Vidjeli ste da postoji jedna vrsta zastoja u radu institucija na nivou BiH. Mi smo iz Saveza za promjene odlučni da ne ulazimo u blokadu u smislu nepojavljivanja, u smislu zaustavljanja rada tih institucija, ali sigurno da će sve određene posljedice imati”, naveo je Crnadak i dodao:

“Mi ćemo (Savez za promjene op.a.) sigurno u ovom narednom periodu, dok se ne raščisti situacija, biti fokusirani isključivo na one potpuno životne stvari, stvari koje baš ne trpe velika odgađanja”.

On je rekao da je ovo što se desilo bio nezabilježen pokušaj udara na institucije preko kojeg ne mogu preći tek tako.

Istakao je da se u BiH pokazalo u posljednje vrijeme da su dvije najveće opasnosti za evropski put zapravo opšti politički ambijent, odnosno mogućnost određenih političkih natezanja preko leđa evropskog puta i druga stvar kršenje tog dejtonskog balansa, odnosno pokušaj uzurpacije – privatizacije institucija.

Mehanizam koordinacije još nismo počeli rabiti

“To su dvije najveće opasnosti. Dakle, ako te dvije opasnosti izbjegnemo, onda nam je put otvoren, onda sam ubijeđen da nas čeka, ako ne na kraju ove, onda već na samom početku iduće godine, odluka o sticanju zvaničnog statusa kandidata u EU. Mislim da Upitnik sam po sebi uopšte nije problematičan. Više će nam ustvari odgovor dati situacija sa Mehanizmom koordinacije, da li će se on pokazati kao efikasan, da li ćemo biti u stanju da iskristališemo kroz njega te jedinstvene stavove prema EU, a prihvatljive za sve unutar zemlje i to je suština ovih odgovora”, naveo je Crnadak.

Istakao je da “ako budemo fokusirani na to da svako radi svoj posao, da nema preuzimanja nadležnosti i prava druge ili treće strane i ako budemo fokusirani na ta pitanja koja su pred nama iz reformi i evropskog puta onda ćemo u BiH ostvariti ovo što smo planirali”.

“Mislim da je čitava ta priča oko Mehanizma koordinacije posljednjih dana malo pogrešno postavljena u javnosti. Mi smo usvojili Mehanizam koordinacije, niko ne može reći da on ne funkcioniše zato što nismo počeli da ga rabimo. To vam je kao da kupite auto i stavite ga u garažu, niste ga još izvezli, još ne znate kako će se ponašati na putu. Dakle, nas tek čeka sada prolazak kroz Mehanizam koordinacije sa svim ovim silnim odgovorima i pripremljenim materijalima od raznih institucija i da vidimo hoće li taj mehanizam biti u stanju da na kraju kao jednu vrstu rezultante izbacuje zajedničke stavove BiH prema Briselu”, naveo je Crnadak.

Bošnjačko-srpski dijalog od suštinske važnosti

Kaže kako je pričao više puta sa srbijanskim kolegom Ivicom Dačićem otkako je sve krenulo s revizijom presude BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

“Ono što je dobro jeste da oni razumiju da ovo nije bitka koju su prema njima započeli svi u BiH. I doživljavaju u Beogradu ovo uglavnom kao jednu pa ne baš čak ni kao bošnjačku, nego privatnu aktivnost Bakira Izetbegovića. Mislim da je taj njihov stav, to njihovo razumijevanje za ono što se ovdje dešava usvari dobar pokazatelj da ima nade da ti odnosi ne odu, kako bih rekao, nepovratno u lošem smjeru”, naglasio je Crnadak.

Ministar vanjskih poslova BiH rekao je kako misli da je ohrabrujući potez odluka srbijanskog premijera Aleksandra Vučića da definitivno 16. marta dođe u Sarajevo na pripremni sastanak premijera Zapadnog Balkana pred konferenciju u Trstu.

“Mislim da je to šansa i za kvalitetne pripreme za tu konferenciju, a da pravo kažem, meni je još značajnija zbog toga što vjerujem da će biti značajan korak u daljnjoj izgradnji odnosa BiH i Srbije i izgradnje konačno na pravim osnovama tog bošnjačko-srpskog dijaloga koji je očigledno ovdje od suštinske važnosti, da se ti odnosi do kraja stabilizuju”, cijeni Crnadak.

Rekao je kako neću govoriti detaljno o projektima u koje ćemo mi kao BiH biti uključeni, odnosno to bude rezultat svih ovih priprema i samog Samita u Trstu.

“Međutim, moram reći da je ovo za nas važna stvar. I meni je drago što iz ovoga što do sada vidimo da će odziv biti dosta dobar i da će predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić praktično 16. marta u Sarajevu biti domaćin većini predsjednika vlada u regiji. Ovo je zapravo najvažniji sastanak prije 12. jula, Samita u Trstu”, naglasio je Crnadak.

Zapadni Balkan može i mora zajedno sarađivati

On je rekao da je su susreti premijera uvedeni kao praksa. Tako je bilo i uoči prethodnih samita o Zapadnom Balkanu. Prošle godine, premijeri su imali sastanak u Briselu.

“Ove godine je to u Sarajevu i generalno za nas je to dobra vidljivost BiH na mapi evropskih događaja, pogotovo s obzirom na to da je ove godine prvi put donesena odluka, nedavno u Skoplju, da se u okviru tog formata šestorke Zapadnog Balkana uvede jedna vrsta formalnog predsjedavanja. U drugoj praktično polovini godine, odnosno do kraja ove godine BiH predsjedava tako da će nas čekati u nastavku 2017. još jedan sastanak ministara inostranih poslova Zapadnog Balkana gdje ću biti domaćin ostalim kolegama. Vidjet ćemo još tačno u koje vrijeme i u kojem gradu, ali svakako mislim da je ovaj sastanak kojem će biti domaćin predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić vrlo važan i zbog razvoja regionalnih odnosa i zbog samih priprema za Samit u Trstu”, naglasio je Crnadak.

Zapadni Balkan, kaže Crnadak, može i mora zajednički sarađivati.

“Mislim da kada smo u pitanju mi ovdje, najbliži susjedi, trebamo to da širimo ne samo na pitanje evropskih integracija nego u svim sferama života, jer ono čega se ja držim jeste da su nam susjedi tu i sada dok traje proces integracija i kada taj proces završi. To su naši najbliži, ljudi i narodi sa kojima ćemo uvijek biti jedni do drugih i uvijek zajednički se suočavati sa dobrim i lošim stvarima i zbog toga je važno”, istakao je Crnadak.

Istakao je da će BiH nastaviti da ulaže velike napore u regionalnu saradnju.

“Mislim da to ponekad, primjetio sam ponekada i u medijima da se ljudi sa tim ismijavaju, misleći da je to nešto što je praktično gotova stvar i mi od toga pravimo famu, da je zapravo nešto što se podrazumijeva. Međutim u ovoj regiji sa ovakvom istorijom, sa ovakvim turbulentnim odnosima upravo je suprotno. Na tome se mora raditi gotovo na dnevnoj osnovi”, naveo je Crnadak.

BiH za liberalizaciju viza sa Kosovom

Što se tiče Bosne i Hercegovina ona je, veli Crnadak, potpuno spremna za liberalizaciju viznog režima sa Kosovom i osiguravanje slobode kretanja ljudi i roba.

“Kada kažem da je Bosna i Hercegovina spremna to znači da imamo unutar institucija konsenzus oko toga da život teče normalno. Dakle, hoćemo liberalizaciju viznog režima koji postoji trenutno između nas i Prištine. Hoćemo da spoljnotrgovinska razmjena bude još intenzivnija, da se ljudi lakše kreću, da ljudi ostvaruju više kontakata, da život jednostavno ide svojim tokom. Iako neće biti priznavanja Kosova sigurno do kraja ovog mandata, ali nadam se da će biti poboljšanja tih nekih normalnih životnih okolnosti u kojima se odvijaju svakodnevni ekonomski i drugi odnosi”, naveo je Crnadak.

Kaže kako su još prije godinu dana pokrenuli inicijativu i da je u međuvremenu Vijeće ministara BiH čak donijelo odluku o tome, jednoglasno, da se ide u liberalizaciju viznog režima, posredstvom Evropske komisije, jer BiH nema diplomatske odnose sa Kosovom.

Posredstvom Evropske komisije, navodi Crnadak, zatraženo je da dođe do susreta na ekspertskom nivou, a Crna Gora se ponudila da bude domaćin.

“Međutim, mi nemamo odgovora sa kosovske strane. Na jednom od susreta nedavno je kolega iz Prištine Enver Hoxhaj rekao da će vrlo brzo usljediti njihov odgovor. Mi ga očekujemo. Kada dođe odgovor usaglasit ćemo termine, imat ćemo taj ekspertski sastanak. Mislim da ljudi trebaju jednostavnije sa mnogo manje poteškoća da dobivaju vize i da putuju iz teritorije Kosova u BiH i odavde tamo. Jedna stvar kao pokazatelj naše dobre volje, iskrene volje da to ide tako je podatak da otkako sam ja ministar mi nismo odbili niti jednog jedinog građanina koji je aplicirao sa teritorije Kosova za vizu. Mislim da na taj način pokazujemo da ovo ne koristimo kao neke vrste blokada, nego naprotiv, želimo zaista da liberalizujemo te procese”, naveo je Crnadak.

Za zajedničku sjednicu vlada BiH i Hrvatske definisano 40 stvari

MInistar vanjskih poslova BiH naglasio je da smatra da će zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske biti vrlo dobra zato što mu, veli, tok priprema ukazuje na to da se ide ka suštinskim stvarima.

“Mi smo već preko 40 stvari definisali i pripremili ih sa naše strane u većem broju ministarstava koja su za nas važna. Isti taj posao trenutno radi hrvatska strana i ja očekujem da ćemo vrlo brzo imati preciziran termin. Mislim da je realno da to bude krajem aprila, početkom maja. I ideja jeste da ta sjednica naravno pošalje političku poruku. Jer, kada Vlada Hrvatske i savjet ministara BiH sjednu zajedno to jeste politička poruka bez obzira šta će biti suština, ali isto tako da ta sjednica ima jedan snažan sadržaj. Nećemo bježati ni od čega”, poručio je Crnadak.

Hrvatima je, naveo je Crnadak, svakako zanimljivo zagađenje u Brodu, Hrvatima su zanimljiva međugranična pitanja, odnosno pogranična pitanja, pitanja granice i još čitav niz stvari. BiH, navodi, sa druge strane ima veliko interesovanje za konačan početak izgradnje mosta u Gradišci, pitanje nuklearnog otpada, odnosno njegovog odlaganja u blizini bh. granice…

“Tako da vidim da su svi spremni da zaista prave, suštinske stvari budu na stolu, a ne nekakvo šminkanje odnosa bez sadržaja. Tako da ja sam optimista. Očekujem dobru sjednicu”, zaključio je Crnadak.

Autoput Beograd – Sarajevo projekat mira

Što se tiče saradnje sa Tusrkom, naveo je da smatra da ona ide u dosta dobrom smjeru pogotovo u ekonomskom i da su u spoljnotrgovinskom dijelu bilježe sjajni rezultati.

“Za nas su vrlo važne stvari taj već famozni i zaista veoma koristan izvoz velikih količina mesa u Tursku iz BiH, zajednički nastup na tržištu Turske, odnosno zajedničko predstavništvo u Istanbulu sa Srbijom koje smo napravili, ta trilaterala generalno sa Srbijom i Hrvatskom i Turskom koja daje dobre i ekonomske i političke rezultate. Trenutno jedan veliki infrastrukturni projekat iza kojeg je Turska stala, koji se treba definisati precizno u narednom periodu, a to je spajanje Beograda i Sarajeva. Pravljenje tog autoputa je mnogo više od obične infrastrukturnog zahvata. Radi se o jednom projektu mira, projektu budućnosti i sve to stvara okvir u kojem odnosi BiH i Turske imaju zaista sjajnu perspektivu”, stava je Crnadak.

Naveo je da očekuje da Turska zadrži pristup izbalansiranosti i nastavi da podržava potrebu unutrašnjeg dogovora u BiH, da poštuje podjelu nadležnosti u BiH i svaku instituciju na svim nivoima u BiH. Na tim osnovama, rekao je Crnadak, “siguran sam da ćemo nastaviti dalje”.

Crnadak je govorio i o tome šta BiH čini u smislu pomaganja Turskoj u borbi protiv terorističke organizacije FETO koja je optužena za pokušaj prošlogodišnjeg julskog državnog udara u Turskoj.

“Mi sa Turskom imamo jako dobru saradnju kada su u pitanju bezbjednosni sektor. Ja naravno nemam sve detalje, oko toga, ali ono osnovno znam. I znam sigurno da je obostrano zadovoljstvo kada je to u pitanju. Ja nemam nikakve nove informacije oko toga, ali znam i da po pitanju aktivnosti koje Turska provodi nakon 15. jula, informacije koje su mi bile potrebne i jedna vrsta saradnje od naših vlasti na svim nivoima u BiH u tome je postojala. Ja sam uvjeren da će tako biti i dalje”, naveo je Crnadak.

Više se okrenuti ekonomskoj diplomatiji

Kada je u pitanju ekonomska diplomatija, rekao je Crnadak, mora se mnogo više raditi na tome.

“Mi nikako nismo uspjeli da uspostavimo širi mehanizam koji bi uključio i druge institucije poput Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencije za promociju stranih investicija, možda čak i Spoljnotrgovinske komore BiH i čitav niz drugih da napravimo jedan front ekonomske diplomatije. To je ono što mislim da se treba desiti u narednom periodu”, naveo je Crnadak.

Jer, prvo, kaže ministar vanjskih poslova BiH, “mi u našoj DKP mreži smo ograničenih i resursa i ljudstva za konkretne aktivnosti”.

“Ono što imamo sa tim pokušavamo da radimo. Imali smo neke dosta solidne događaje, organizacije određenih biznis foruma i sličnog spajanja biznis zajednica sa nekim drugim zemljama. Međutim, suština je jedna i diplomatska i ekonomska diplomatija koju provodi Ministarstvo inostranih poslova BiH i druge institucije kada rade na privlačenju stranih investicija, ono što im treba više nego išta drugo je politička stabilnost u zemlji, smanjenje korupcije koja nam je na nevjerovatno visokom nivou i jedna trajnost zakona. To su stvari koje nama nedostaju i koje su mnogo veća prepreka nego naša slaba organizovanost kada je u pitanju ekonomska diplomatija”, poručio je u intervjuu za AA Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH.