I dalje traju pregovori o Izbornom zakonu, učesnicima oduzeti telefoni

Zvanično je počela nova runda pregovora o ograničenoj izmjeni Ustava BiH, ali i reforme izbornog zakona. Lideri političkih stranaka u BiH u zgradi delegacije EU u našoj zemlji stigli su u 14 sati gdje će po ko zna koji put uz međunarodnu medijaciju pokušati približiti različite stavove.

Pregovori su ušli već u treći sat trajanja. Kako javlja Al Jazeera, učesnicima na pregovorima su oduzeti telefoni pri ulasku u zgradu.

Uz one ključne političke parntere SDA i HDZ pregovorima prisustvuju i sve ostale parlamentarne stranke u našoj zemlji. U pregovore su se vratili SDP, DF i Naša stranka koji su jedno vrijeme odbijali učestvovati u pregovorima, svako iz svojih razloga, a ključni je da političke blokade u BiH, ali i sigurnosna situacija trebaju biti prioritet o kojem će se najprije razgovarati. No oni su sada tu, na sastanku.

Teško se oteti dojmu da se i nakon ovih današnjih pregovora može očekivati neki krucijalni dogovor, neko približavanje stavova s obzirom da se kroz ranije izjave svih učesnika da zaključiti da su oni i danas na ove pregovore došli sa potpuno različitim stavovima. Ono u čemu su otprilike sve stranke na istoj strani jeste da se svakom građaninu BiH mora omogućiti ravnopravno učestvovanje u izbornom procesu.

Sve stranke se zalažu i za osiguranje integriteta izbornog procesa. To su one tehničke izmjene Izbornog zakona koje bi zapravo uvele nove tehnologije u sam proces. Ono zbog čega je jako teško očekivati dogovor su izmjene koje se odnose na izbor članova Predsjedništva biH, izbor delegata u domove naroda, eventualno reduciranje uloga domova naroda.

Pregovori su zvanično počeli jutros jednom pres konferencijom na kojoj su se medijima obratili Angelina Eicchorst, evropski meidjator u ovom procesu, ali i američki ambasador u BiH Michael Murphy, kao i šefica Misije OSCE-a u našoj zemlji Kathleen Kavalec. Između ostalog su poručili da ne mogu iznositi mnogo detalja s obzirom da pregovori još uvijek traju, ali bilo kakav paket koji se usaglasi treba biti prihvaćen od strane Venecijanske komisije. Treba mu najprije osigurati i onu parlamentarnu prohodnost, osigurati 2/3 većinu kada je riječ o izmjenama Ustava BiH, ali i onu natpolovičnu većinu za izmjene Izbornog zakona. Specijalni američki izaslanik za izbornu reformu Matthew Palmer više ne obavlja tu funkciju, prenosi Federalna.ba.

“Vi imate s jedne strane izabrane zvaničnike koji u okviru ovog procesarazgovora i pregovora razmatraju tekst koji bi mogao biti upućen u parlamentarnu proceduru. Dakle tek kada se usaglašeni tekst nađe u Parlamentu, tada na scenu stupa pravi angažman. To naglašavam jer nam je za usvajanje izmjena potrebna dvotrećinska većina za izmjene Ustava, odnosno natpolovična za izmjene Izbornog zakona. Što se tiče samog teksta, namjera je bila da se objedini većina interesa političkih subjekata u BiH”, istakla je Eicchorst.

“Pojavio se novi geopolitički momenat u Evropi, uključujući Zapadni Balkan, čime je otvorena nova mogućnost za BiH koja podrazumijeva odgovornost domaćih političkih lidera da bi iskoristili priliku koja im je pružena. SAD, EU i OSCe su tu da pomognu BiH. Ipak, ovo ne podrazumijeva dogovor po svaku cijenu”, naveo je Murphy.