Huskić: Trumpova politika prema EU, NATO-u te Rusiji određuje i Balkan

Prvi potezi novoimenovanog američkog predsjednika Donalda Trumpa daju razloga da vjerujemo da će ovaj region i naša zemlja uglavnom ostati izvan fokusa američke vanjske politike. Ovo je u razgovoru za Fenu izjavio predavač međunarodnih odnosa na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju (SSST) i politički analitičar Adnan Huskić.

U prilog svojoj tezi Huskić ističe informaciju da se unutar strukture koja definira politiku Sjedinjenih Američkih Država prema ovoj regiji, nije suštinski ništa promijenilo: ambasadorica Maureen Cormack ostaje u BiH, jednako kao i Hoyt Brian Yee na poziciji zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a. To, smatra Huskić, nipošto ne znači da se globalna politika neće prelamati preko leđa regija pa samim tim i ove, balkanske.

– Posebno je važno obratiti pažnju na politiku koju će SAD pod Trumpom voditi prema Evropskoj uniji, NATO-u i Rusiji. U sva tri slučaja, stavovi novog predsjednika SAD-a tokom kampanje bili su u najmanju ruku neočekivani, te su prouzrokovali dosta nervoze unutar EU i NATO-ovih struktura. Trumpov dosta skeptičan stav prema EU, te pozdravljanje odluke Velike Britanije da napusti EU primljeno je u Briselu sa zabrinutošću. Ovakav odnos prema EU predstavljao bi veliki zaokret u vanjskoj politici SAD-a, naravno ukoliko se prelije u konkretne politike. EU je već sada načeta brojnim krizama, od finansijske, preko Brexita, pa sve do jačanja antieuropske i ksenofobne desnice. Izostanak podrške SAD-a te najavljeni protekcionistički otklon bi samo dodao ulje na vatru i dodatno pogoršao ionako tešku situaciju u EU. Za našu regiju bi to značilo da će EU imati manje energije i kapaciteta da se bavi zapadnim Balkanom, a koliko je to važan detalj za sve države regije govori i činjenica da gotovo sve države u regiji kao ključni vanjskopolitički cilj imaju članstvo u EU, te da se upravo na tom putu dešavaju ključne reforme i toliko nužna transformacija društva. Gubitak perspektive članstva mogao bi imati nesagledive posljedice za sve države regije i njihove nekonsolidovane demokratije. Vrlo lako bi se moglo desiti da se svi pozitivni procesi zaustave i da region krene unazad, a tada ulazimo u nepoznate vode – objašnjava Huskić.

Kada je u pitanju NATO, Huskić smatra da je ambivalentnost Trumpa o tom pitanju već proizvela značajnu nervozu u zemljama Baltika, te u Rumuniji i Poljskoj. Blaga nervoza se osjeti i u Crnoj Gori koja u toku ove godine očekuje ulazak u NATO.

– I opet bi zbog međusobne isprepletenosti problema u regiji to moglo imati negativan efekat na stabilnost cijele regije, a dalo bi dodatni podsticaj upravo onim snagama koje se značajno protive EU i NATO-ovim integracijama u regiji – smatra Huskić.

Na koncu, kada je u pitanju Rusija, novoizabrani američki predsjednik je odaslao relativno pomirujuće tonove, s tim da se obrisi konkretne politike u tom smislu ne vide jasno.

– Iako bi otopljavanje odnosa između SAD-a i Rusije moglo imati smirujući efekat, u konačnici sve ovisi od toga kakav bi bio taj dogovor između SAD i Rusije, tačnije kakvu bi ulogu, ako ikakvu, u svemu tome imao zapadni Balkan – pojašnjava Fenin sagovornik.

S obzirom na to da je već u toku kampanje Donald Trump rekao da odustaje od politike promjene režima u svijetu, ta činjenica bi mogla imati efekta i na tokove finansiranja koji su do sada putem različitih neprofitnih organizacija sa sjedištem u SAD-u finansirale projekte radi jačanja demokratije širom svijeta.

– U cijeloj regiji, pa i u BiH, ove organizacije su podržavale rad brojnih organizacije civilnog društva, aktiviste i političke stranke. Kratkoročno gledano, vjerovatno većih promjena u tom smislu neće biti, ali dugoročno rad ovih organizacija, ionako ovisi o strateškim smjerovima američke vanjske politike, te bi u slučaju značajnih promjena i ovaj segment bio time zahvaćen – predviđa on.

Osvrćući se na cjelokupnu situaciju vezanu za odlazak političara iz Republike Srpske na inauguraciju novog američkog predsjednika, Fenin sagovornik tvrdi da je to bila – i još je – “predstava za domaću javnost kojom se suštinski marginalni politički akteri predstavljaju kao veliki maheri međunarodne politike”.

– Dodik je tim potezom želio ojačati imidž sebe kao nezaobilaznog faktora, koji se čas susreće s Putinom, istina na nekoliko minuta i po hodnicima, a čas ide na inauguraciju novog američkog predsjednika. Kada spojite ozbiljnu megalomaniju i deluziju koju pojačavaju klimoglavci oko Dodika, dobijete tragikomičnu predstavu za javnost. Ova priča je lako mogla biti samo jedna komična epizoda, da se pritom ne troše pare poreskih obveznika RS-a, te da između ostalog i zbog Dodikove politike ne postajemo mjesto koje svaki normalan investitor zaobilazi u širokom luku. Dodajmo ovom cirkusu i posjetu premijerke Željke Cvijanović inauguraciji u dijelu otvorenom za javnost, te još jedan pokušaj obmane javnosti u BiH da su predstavnici RS-a tamo kao zvanična delegacija, i doći ćemo do zaključka da se ovdje zaista radi o očajničkim potezima i pokušajima obmane javnosti od nesposobne, te skandalima i aferama obremenjene vlasti – pojašnjava.

Na koncu, odbijanjem vize predsjedniku entiteta RS Miloradu Dodiku Fenin sagovornik kaže da je SAD poslao poruku posvećenosti stabilnosti i sigurnosti BiH.

– BiH više nije država kojom će svako malo defilovati visokorangirani američki zvaničnici, ali jeste sigurnosno pitanje i kada se stabilnost države dovede u pitanje, očekivati je da će SAD reagovati. Činjenica da je SAD izdvojio Dodika, kao ključnog krivca za otvaranje iznimno ozbiljne političke krize u kojoj se trenutno nalazimo, jasna je poruka građanima u RS-u, opoziciji, a jednako tako i ljudima unutar SNSD-a, da se ovdje ne radi o kolektivnoj već pojedinačnoj odgovornosti. U prvim istupima Dodik je i pokušao cijelu stvar predstaviti kao posljedicu njegove borbe za srpsko nacionalno pitanje, pokušavajući pritom mobilizirati podršku javnosti u RS-u, što je, imajući u vidu dramatičnu socio-ekonomsku situaciju u RS-u, svakog dana sve teže – izjavio je u razgovoru za Fenu predavač na SSST i specijalist za međunarodne odnose Adnan Huskić.