Hrvatski akademici uvjetuju ulazak BiH u EU trećim entitetom: “Nevjerovatna sličnost sa SANU”

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) poziva na osiguranje ravnopravnosti hrvatskog naroda kroz formiranje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH), piše Radio Slobodna Evropa.

U dokumentu, u kojem su navedeni uvjeti za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju (EU), traže i “prava koja iz toga proizlaze, ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija”.

Dokument je poslan predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.

Kako navode, Hrvati u Bosni i Hercegovini se “trenutno suočavaju s najvećim izazovom u BiH kroz dvije nepomirljive politike, srpsku secesionističku i bošnjačku unitarističku”.

“Treba im osigurati suvremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i Parlamenta Federacije BiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna obitavališta na povijesnom hrvatskom etničkom prostoru”, navodi se u ovom dokumentu HAZU-a.

Višemjesečni pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH, uz posredovanje predstavnika SAD-a i EU, bezuspješno su završeni u martu 2022. Izbori u BiH su zakazani za 2. oktobra po sadašnjem Izbornom zakonu koji predviđa da građani u Federaciji BiH biraju članove Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, a građani Republike Srpske iz reda srpskog.

I ove godine pripadnici “Ostalih” neće se moći kandidovati za člana Predsjedništva BiH niti biti izabrani za Dom naroda državnog parlamenta u kome sjede samo predstavnici tri konstitutivna naroda- Bošnjaci, Srbi i Hrvati.

Ima li HAZU utjecaj na zvaničnu hrvatsku politiku?

Davor Gjenero, politolog iz Zagreba, kaže da “HAZU ne može diktirati službenu hrvatsku politiku”.

“Nažalost, HAZU ne koristi svoju imovinu za to da bi bila neovisna nego živi kao tipično socijalistička nacionalna akademija od državnih kontribucija. Kad živite od tih kontribucija niste nezavisni dio građanskog društva nego proračunski korisnik i neizravno klijent ove ili one politike. To vas automatski diskvalificira kao neki snažni autonomni glas”, smatra Gjenero.

Gjenero je mišljenja da je dokument “namijenjen više hrvatskoj javnosti, nego javnosti u BiH i regiji”.

“Tu nije moguće govoriti o nekom stranačkom utjecaju”, tvrdi Gjenero.

Enver Kazaz, univerzitetski profesor navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović “jedva dočekao jedan ovakav dokument”. On ocjenjuje da “Milanović pokušava osvojiti glasove desnice”.

Što se tiče utjecaja dokumenta HAZU-a na političke odnose unutar Hrvatske, smatra da su “isti ciljevi Milanovića i Plenkovića i HDZ-a BiH”.

“Nevjerovatno je da akademija i političari iz Hrvatske ne vide mogućnost drugačijeg rješenja pitanja u BiH od onog koji nameće HDZ BiH. A HDZ BiH nameće rješenja koja isključuju zapravo više od polovine Hrvata u BiH iz ustavnih prava i ‘hercegoviniziraju’ Hrvate u BiH. Nevjerovatna glupost među političkim elitama u Hrvatskoj i BiH”, smatra Kazaz.

Ima li sličnosti sa Memorandumom SANU-a?

Dokument SANU-a je objavljen 1986. godine i izazvao je veliki politički skandal, jer se u njemu govorilo da “Jugoslaviji preti opasnost od daljeg rastočavanja”.

Između ostalog, u Memorandumu SANU-a se navodi i da “granice Srbije nisu u skladu s etničkim sastavom i kao takve one se trebaju prekrajati” kao i o “ugroženosti srpskog naroda od strane drugih naroda na području SFR Jugoslavije”.

Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kaže da “postoji nevjerovatna sličnost između Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), objavljenog 1986. godine i dokumenta iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti”.

“Hrvatski akademičari računaju na svoj znanstveni autoritet prenebregavajući činjenicu da u ovom slučaju ulaze i u područje druge države i diktiraju i toj drugoj državi ne samo unutarnju nego i spoljnu politiku. Takav bezobrazluk pokazuje da su akademičari zaboravili znanstvene i etičke principe i upustili se u goli nacionalizam”, smatra Kazaz.

Washingtonskim mirovnim sporazumom koji su 1994. potpisali politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata uspostavljena je Federacija BiH, a Daytonskim mirovnim sporazumom i Republika Srpska kao drugi entitet, uz Brčko distrikt BiH koji je zasebna administrativna jedinica sa statusom kondominija.