Hrvatska ne mari za zahtjeve BiH u vezi sa nuklearnim otpadom! Donosimo izvještaj eksperata

Sačinjen je izvještaj o radu Koordinacionog tijela, Ekspertskog tima i Pravnog tima u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Čergezovac, Trgovska gora u Hrvatskoj, a što se nalazi u neposrednoj granici sa BiH.

Piše: A. DUČIĆ

U navedenom izvještaju, koji je u posjedu portala Fokus.ba, a koji će se naći na jednoj od narednih sjednica Vijeća ministara BiH, nakon analizirane dokumentaciaj i niza sastanaka, zaključeno je da radioaktivni otpad, kako je planirala Hrvatska, kada se doveze jednom na Trgovsku goru tu trajno i ostaje. To također govori i da Hrvatska praktično ne mari za zahtjeve bh. vlasti o izmjeni lokacije jer bi na udaru bilo i lokalno stanovništvo unutar granica BiH.

-Poslije pregledane dokumentacije Ekspertski tim je utvrdio da Republika Hrvatska namjerava na Čerkezovcu uspostaviti Centar za upravljanje radiaktivnim otpadom (u daljem tekstu: CURA). U CURA bi se renoviralo skladište za municiju koje je 80-tih godina prošlog vijeka gradila bivša JNA i u njega bi se smjestili svi istrošeni radioaktivni izvori koji se nalaze na dvije lokacije u Republici Hrvatskoj, kao i sav institucionalni otpad koji posjeduje Republika Hrvatska. Za radiaktivni otpad niske i srednje aktivnosti iz NEК bi se napravilo novo skladište u krugu CURA kompleksa na Čerkezovcu. 50% nastalog radioaktivnog otpada niske i srednje aktivnosti u NEК bi se preuzelo i zapakovalo u trećoj zemlji (smjestilo u metalne kontejnere, onda više metalnih kontejnera smjestilo u betonske spremnike, svaki betonski spremnik bi bio mase 15.000 kg namjenjen za transport, skladištenje i odlaganje) i dovezao u novi objekat koji bi se izgradio na Čerkezovcu – ističe se u izvještaju.

Sav novonastali radioaktivni otpad niske i srednje aktivnosti u radu NEК-a, kako se navodi, do 2043. godine (po zatvaranju NEК i razgradnji) bi se zapakovao i dovezao na Čerkezovac u skladište. Potrošeno gorivo iz NEК iz mokre faze (iz bazena sa vodom) prema utvrđenim analizama stručnjaka se dalje prebacuje u suho skladištenje i ostaje u krugu NEК do završetka rada i razgradnje NEК. Izgradnju ovog skladišta za suho skladištenje potrošenog goriva planiraju da finansiraju zajedno Republika Slovenija i Republika Hrvatska sa po 50% sredstava.

U ovim dokumentima je navedeno da će makrolokacija za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada niske i srednje aktivnosti koja se gradi pod zemljom u blizini površine zemlje, biti na Trgovskoj gori.

Shodno provedenim i planiranim aktivnostima, članovi Ekspertskog tima predložili su da Vijeću ministara BiH, sljedeće zaključke:

1.U skladu sa Odlukom o formiranju Ekspertskog tima, a uzimajući u obzir novonastalu situaciju prouzrokovanu zemljotresima u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, smatraju da je ovo tijelo potrebno proširiti novim članovima i to:
a) prof. dr. Hazim Hrvatović, stručnjak za regionalnu geologiju, zemljotrese i seizmička ispitivanja;
b) prof. dr. Munir Jahić, dugogodišnji profesor na više univerziteta, stručnjak za hidrotehniku;
c) prof. dr. Zvjezdan Кaradžin, ekspert Vlade FBiH za procjenu uticaja na životnu sredinu i
d) Mario Crnković, nevladina organizacija „Grean Team“ Novi Grad, kao dugogodišnji pratilac aktivnosti Republike Hrvatske oko Trgovske gore;

2.Potrebno je zadužiti MSTEO BiH da u skladu sa članom 4. Odluke o imenovanju riješi pitanje sredstava za rad Ekspertskog tima, a posebno međunarodnih internacionalnih eksperata;

3.Potrebno je zadužiti Direkciju za evropske integracije da informiše Evropsku komisiju kao i predstavnike Delegacije EU u BiH da je Republika Hrvatska raspisala javne nabavke za neophodne radove kako bi se uradila Studija uticaja na životnu sredinu bez uzimanja u obzir teritorije Bosne i Hercegovine. Ujedno upućena je molba Evropskoj komisiji da uz potporu DG ENERGY i drugih nadležnih službi pomogne unapređenju neophodne komunikacije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske kao i koordinaciju prilikom nultog mjerenja radioaktivnosti u životnoj sredini;

4.Potrebno je zadužiti DRARNB BiH da osigura potrebana sredstva, ako ih ne bude finansirala Evropska komisija ili Republika Hrvatska, za neophodne radove na nultom stanju radioaktivnosti u životnoj sredini i ostalim istražnim radovima i mjerenjima na terenu;

5.Potrebno je zadužiti predsjedavajuće Ekspertskog i Pravnog tima da jednom mjesečno održe zajednički sastanak Ekspertskog i Pravnog tima;

6.Potrebno je zadužiti Ministarstvo inostranih poslova BiH da zvanično uputi zahtjev za učestvovanje eksperata iz BiH ili eksperata koje angažuje i ovlasti BiH u procjeni lokacije Trgovske gore za izgradnju planiranog skladišta i odlagališta;

7.Potrebno je zadužiti Ministarstvo inostranih poslova BiH da zvanično uputi zahtjev za dostavljanje dokumentacije u vezi procjene lokacije i izgradnje skladišta i odlagališta na Trgovskoj gori;

8.Potrebno je da Savjet ministara Bosne i Hercegovine konstatuje da Republika Hrvatska nije zvanino dostavila bilo kakvu dokumentaciju u vezi procjene lokacije i izgradnje skladišta i odlagališta na Trgovskoj gori.