Hoće li Mostarci ove godine konačno dobiti priliku da glasaju

Neodržavanje izbora u Mostaru jedan je od najdugovječnijih problema u političkom životu Bosne i Hercegovine. Rješenja nema već 12 godina, a zbog odgađanja lokalnih izbora za novembar u medijima se spominjala čak i “mostarizacija” cijele države, piše BHRT.

Ipak, izbora u Mostaru ove godine možda i bude, nakon izjava aktera posljednjeg sastanka da je dogovoreno 95 posto sadržaja sporazuma.

Iako su se predstavnici HDZ i SDA koji uz asistenciju međunarodne zajednice obvezali na šutnju oko ovih pregovora, predsjednik Stranke demokratske akcije za BHT je kazao kako u Inzkovoj izjavi o tome da se pregovori bliže kraju ima istine.

“Riješili smo desetine stvari kroz pregovore koji su dugo trajali, samo još jedan detalj, jedan limit kod tzv. duplog potpisa, oko toga još treba sastanak ili dva i mislim da ce se ta stvar riješiti”, kazao je Izetbegović.

Pojednostavljeno, dupli potpis znači kako sve važne odluke ubuduće potpisuju gradonačelnik i predsjednik gradskog vijeća, koji ne smiju pripadati istom narodu. SDA je odustala od pozicije dogradonačelnika ali s insistiranjem da predsjednik Gradskog vijeća dobije veće ovlasti.

“Taj dupli potpis je ustvari opet radi novca, kada ne znaš gdje je problem, prati novac, oko novca je cijeli problem i dodatno pakovanje sa izborom člana Predsjedništva i izborom u Domu naroda. To je ogroman paket i sve se lomi preko Mstara koji nosi prevelik teret, Mostar treba da se odvojeno riješi i da se riješi kao svaki drugi grad u BiH”, navodi aktivistica Amna Popovac.

Novinar Faruk Kajtaz kaže kako je blago optimističan glede ovoga dogovora, te očekuje da se na sljedećih nekoliko sastanaka dogovore i detalji koji su ostali neriješeni. Ističe kako je Mostar dugogodišnji talac političkih odnosa na višim nivoima, kako federalnom, tako i kantonalnom.

“Želim podsjetiti da je Mostar imao dogradonačelnika, ali je to odlukom OHR-a zapravo ukinuto i sada se želi više ovlaštenja dati u ruke predsjednika Gradskog vijeća a postavlja se pitanje kako će on biti izabran s obzirom da će prema novom prijedlogu oko kojeg postoji usaglašenost imati veća ovlaštenja u svojim rukama”, objašnjava Kajtaz.

Presudom suda za ljudska prava u Strassbourgu po tužbi Irme Baralije, stvari su se ipak pomaknule s mrtve tačke, te su vladajućim ostale dvije opcije – Ili postizanje kompromisnog sporazuma koji bi išao u parlamentarnu proceduru do kraja jula ili prepuštanje ustavnom sudu, odnosno CIK-u da donese privremena izborna pravila.

Strah od rješenja nad kojim nemaju potpunu kontrolu prisilio je ove dvije stranke koje su se dobro snalazile u bezvlašću da ipak sjednu za stol i ubrzaju donošenje sporazuma.

Modeli koje su predložili ne donose ništa što već nije viđeno ali su okolnosti promijenjene. Za stanovnike grada na Neretvi, šteta izgubljenog vremena.