Hoće li Mostar ponovo biti zatrpan smećem?

Mostar bi već za nekoliko dana ponovo mogao postati grad zatrpan smećem, jer odlagalištu smeća Uborak 4. decembra ističe okolinska dozvola.

Predstavnici Udruženja građana “Jer nas se tiče”, nastalog iz istoimene građanske inicijative sa društvenih mreža, koje okuplja uglavnom mještane prigradskih naselja Bijelo Polje i Vrapčići, najavili su zbog toga novu blokadu ove deponije, za koju je okolinska dozvola izdata još u septembru 2014. godine.

Potpredsjednik Udruženja “Jer nas se tiče” Nijaz Hodžić izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako su vlasti podnijele zahtjev Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH za produženje okolinske dozvole, ali je taj zahtjev odbijen.

“Sad zakon treba da uradi sljedeće: 3. decembra bi trebala doći komisija, odnosno inspekcijske službe Federacije BiH, jer su one jedine nadležne za to, da obavijeste da obavijesti direktora Deponije… da će oni četvrtog doći i zapečatiti deponiju. Ako se to ne desi, građani grada Mostara, bjelopoljske kotline, oni će fizički spriječiti daljnji dovoz smeća”, izjavio je Hodžić.

Ljetošnja prva blokada

Podsjećanja radi, mještani naselja Bijelo Polje i Vrapčići, koji žive uz deponiju, su 10. juna blokirali prvi put ulaz u deponiju i ta blokada je trajala skoro jedanaest dana. Za to vrijeme grad i prigradska naselja su bukvalno bili zatrpani smećem. Na mnogim mjestima otpad je sprečavao prolaz pješaka na trotoarima, a zdravstvene službe su upozoravale na opasnost izbijanja epidemija.

Blokada je okončana nakon višestrukih pregovora sa Gradskom upravom, na čelu sa gradonačelnikom Ljubom Bešlićem (iz Hrvatske demokrataske zajednice – HDZ BiH), kada je dogovoreno da se formira posebna komisijapredstavnika vlasti i građana, koja će raditi na iznalaženju nove lokacije za deponiju.

Do blokade je došlo samo nekoliko dana nakon što su krajem maja nevladine organizacije iznijele u javnost da se na deponiju odlaže mulj sa pročistača otpadnih voda u južnoj zoni grada, za kojeg se sumnjalo da sadrži opasne materije, poput bojnog otrova piralena. Mještani su tada tokom blokade isticali i da se već godinama na deponiju odlažu i animalni, te medicinski otpad.

“Oni su šutjeli cijelo vrijeme. Nisu htjeli da shvate da nas truju cijelo vrijeme, odnosno da ljudi ne mogu više to izdržati. Mi živimo bukvalno u septičkoj jami”, rekao je Nijaz Hodžić za RSE.

Stanovnici obolijevaju

Tokom jednog od protesta pred ulazom u deponiju, jedan od mještana Nusret Džeko izjavio je da se ne može živjeti od nesnosnog smrada. On je ustvrdio i kako je zdravstveno stanje lokalnog stanovništva posljednjih godina katastrofalno.

“Imamo sedam-osam osoba koje su umrle od karcinoma u zadnjih dvije godine”, rekao je Džeko.

Mještani tvrde da ništa nije urađeno da se spriječi “ugrožavanje stanovništva”.

“Naravno, sve te stvari koje izlaze iz te deponije, procjednih voda, oni su ispuštali u potok Sušicu, znači trovali su cijelu kotlinu Neretve, sve do mora”, dodaje Hodžić.

On je kazao i kako je zahtjev za produženje okolinske dozvole deponiji Uborak vraćen zbog nepotpune dokumentacije, odnosno zbog činjenice da nikada nije održana po zakonu potrebna javna rasprava. Tvrdi da, prema zakonu, nema vremena za proceduru izdavanja nove okolinske dozvole u periodu koji je preostao do isteka, odnosno nema više vremena za eventualnu javnu raspravu i žalbeni postupak.

Za gradske vlasti stanje solidno

Iz Gradske uprave Mostara nije se mogla dobiti izjava o ovoj temi. Saznali smo da je gradonačelnik Ljubo Bešlić, zajedno sa nekolicinom saradnika. službeno odsutan.

Međutim, Bešlić je još ranije demantirao tvrdnje nevladinih organizacija o postojanju opasnih materija, prozivajući ih za pogrešno tumačenje izvještaja Federalnog zavoda za agropedologiju. Tvrdio je i da iza svega politika, ne precizirajući koja. Gradonačelnik Ljubo Bešlić takođe je medijima u septembru izjavio da je jedan od inspekcijskih nalaza pokazao da je stanje na Uborku ‘solidno’.

“U svemu ovom ima previše političke priče i nekih, rekao bih, privatnih poruka”, rekao je tada Bešlić.

On je ustvrdio i da oni koji žive u blizini deponije su “nastanjeni bespravno”.

“Devedeset posto tih naših sugrađana nema uopće riješeno ni pitanje zemljišta, koje su dobili od nekadašnje Općine Sjever, većina njih nije platila ni ono malo što su trebali, a većina njih nije podnijela niti može zahtjev za građevinsku dozvolu i legalizaciju objekata uz deponiju i da upoznam javnost da uz deponiju ide Koridor 5C, pa onda možete zamisliti da nelegalna skupina građana zaustavlja dva velika projekta od bitnog interesa za državu, kao što je autocesta na Koridoru 5C, koji prolazi kraj deponije i samu deponiju koja je za cijeli grad Mostar”, izjavio je još u septembru Bešlić.

Ako ne bude dozvole, slijedi zatvaranje

Direktor Javnog preduzeća Deponija d.o.o. Mostar, Abdurahman Bećirović, izjavio je za Radio Slobodna Evropa kako je 4. septembra Ministarstvo okoliša i turizma FBiH iznenada na zvaničnoj internet-stranici objavilo zahtjev za produženjem okolinske dozvole, elaborat Deponije na nekih 350 strana, sa naznakom da postoji rok od 30 dana za primjedbe i sugestije.

Međutim, već 11. 9. Ministarstvo je objavilo rješenje da je zahtjev odbačen, s tim što navedeno rješenje, tvrdi Bećirović, istovremeno navodi da je konačno, ali i da se može podnijeti novi zahtjev, “što isključuje jedno drugo”. On kaže da su ponovo podnijeli zahtjev za okolinskom dozvolom sa dopunom na oko 150 stranica.

“Mi čekamo, evo, navodno da će se tu nešto uraditi. U kom smjeru, kako? U međuvremenu je bila Federalna inspekcija prije tri-četiri dana i oni su konstatovali da će, ukoliko Federalno ministarstvo okoliša i turizma ne dadne bilo kakav dokument ili da se ponaša u skladu sa mjerama prethodne okolinske dozvole ili ne produži, privremeno zatvoriti deponiju”, rekao je Bećirović i dodao:

“Ako se ništa ne desi, ako Ministarstvo nikakav dokument, bilo kakve mjere ili privremeno ili ne izda dozvolu, po nalogu inspekcije, bit će zatvorena i mi nećemo moći vršiti prijem otpada”.

On tvrdi da je deponija Uborak sanitarna deponija, gdje se vrši kontrolirano odlaganje komunalnog otpada, te osigurava se zaštita okoliša od zagađenja.

“Urađena je kvalitetna multibarijerna zaštita tijela deponije koja je nepropusna, kako bi se spriječili svi nastali filtrati, prodor vode u tlo i zagađenje podzemnih voda. Znači da apsolutno nema nikakve mogućnosti niti varijante da bilo šta prodire u podzemne vode ili da izlazi van okvira deponijskog prostora”, rekao je Bećirović za RSE.

NVO: Prekršeni zakoni

Marin Bago, predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete življenja Futura iz Mostara, koja je u sklopu Mreže nevladinih organizacija “Naše društvo” podnijela krivične prijave protiv nekoliko visokorangiranih osoba u Gradskoj upravi Mostara i komunalnim preduzećima zbog navodnog netransparentnog trošenja desetina miliona eura u oblasti komunalne potrošnje, kaže da se ljudi iz naselja oko deponije Uborak samo bore za svoje živote i zdravlje.

Bago tvrdi kako postoji “silna dokumentacija” kako se na tu deponiju odlagao medicinski, zatim animalni, te industrijski otpad, otrovi sa pročistača otpadnih voda, a radi se, tek, o deponiji za “obični” gradski otpad.

“Dakle, Gradska uprava sa komunalnim preduzećima je prekršila pravila igre i s pravom je ukinuta okolinska dozvola. Međutim, sad se postavlja drugi problem, gdje ćemo mi sa smećem, od kojeg novca ćemo ga platiti, jer treba imati u vidu da je Grad Mostar uzeo kredit od Svjetske banke, šest milijuna eura, pet milijuna od Federacije BiH itd?. Mislim da nekih dvadesetak milijuna treba vratiti i grejs period je prošao prošle godine”, kaže Bago.

On navodi kako je Deponija počela vraćati ratu kredita, a u ugovoru sa Svjetskom bankom stoji da Grad Mostar vraća kredit ako Deponija ne bude izvršavala svoju obavezu.

“Dakle, mi ćemo se sad svi suočiti sa problemom, odnosno odgovorni iz Gradske uprave, na čelu sa gradonačelnikom, gdje ćemo deponirati smeće, ko će htjeti poslije čitave ove priče prihvatiti mostarsko smeće, kako ćemo ga platiti i kako ćemo vraćati ratu kredita Svjetskoj banci?”, upitao je Bago.

On je dodao i kako je kršenjem zakona uništena komunalna infrastruktura.

“Ljudi koji su to napravili i dalje upravljaju našim novcem, našim otpadom, ne iznalaze rješenja, nego vuku poteze deponiranja na divljim deponijama, bacanja otrova u Neretvu i tako dalje. Dakle, dalje nastavljaju prešućivati problem i praviti problem općoj sigurnosti i ugrožavanja zdravlja stanovništva”, rekao je on.

Problem za pola Hercegovine

Iz NVO-sektora su kazali i da su ovih dana predali zahtjev i gradonačelniku za sastankom, ali se iz Gradske uprave već desetak dana ne oglašavaju. Tvrde i da ništa nije uradila zajednička Komisija za iznalaženje lokacije za novu deponiju.

Potpredsjednik Udruženja “Jer nas se tiče” Nijaz Hodžić kaže da za dva i po mjeseca od formiranja te Komisije ništa nije urađeno. Održana je, tvrdi, tek jedna sjednica za svo to vrijeme.

“Ne interesuje ih uopšte šta će biti 4. decembra”, tvrdi Hodžić.

Marin Bago iz Udruge Futura podsjeća da to nije samo problem Mostara, jer se ne radi samo o mostarskoj, nego o regionalnoj deponiji.

“Pola Hercegovine, odnosno čitava Hercegovačko-neretvanska županija odlaže, koliko je meni poznato, otpad tu”, dodaje Bago.

Podsjećajući na probleme u komunalnoj oblasti, on podsjeća da se iz budžeta Grada Mostara oko pet miliona eura godišnje potroši za program zajedničke komunalne potrošnje. Novac se raspodijeli i potroši, kaže Bago, ali se posao ne uradi, te je grad “prljav i neuredan” sa problemima koji se gomilaju.

“Dakle vrlo je jasno da teških političkih problema nema, a grad Mostar je poznat po tome. Međutim, kad pratite finansijske tokove, kad pogledate dokumente, vidite jednostavno da između stranaka koje govore da imaju teške političke probleme, distribucija novca ide bez ikakvih problema na tjednoj razini, potpisi se stavljaju i s jedne i s druge strane na svaku uplatnicu”, naglasio je.

On tvrdi da su zakoni o komunalnim djelatnostima dobri i “vrlo je jasno da su ti zakoni prekršeni”.

Prema njegovim riječima, u toku je istraga, koju vodi Kantonalno tužilaštvo te, kako misli da je tema izazivanje opće opasnosti, ugrožavanje zdravlja stanovništva i protuzakonito trošenje novca.