Hoće li bh. ekonomija preživjeti koronavirus i šta je rješenje?

Mnoge razvijenije zemlje teško se nose s problemima tokom pandemije koronavirusa. Ona je uzorkovala ogromnu krizu i ekonomiju eurozone gurnula u historijsku recesiju. U Španiji je najgore, ništa bolje nije u Italiji i Francuskoj, a i njemačka ekonomija je poljuljana.

Budućnost naše ekonomije nije svijetla i nimalo optimistična, sudeći prema mišljenju ekonomskih stručnjaka. Ukoliko nadležni nastave sjediti skrštenih ruku, nema nam spasa. Bh. privreda je na koljenima, pogođeni su gotovo svi sektori. Zato je neophodna hitna reakcija. I dok vlast ne nudi konkretna rješenja, to čini struka – i to u vidu Maršalovog plan za Bosnu i Hercegovinu na kojem su radili eminentni stručnjaci. Dakle, rješenje postoji, ali kako sada stvari stoje, ne i interes nadležnih da ga razmatraju.

“Postoje pojedinci koji su zainteresovani, zvaničnih institucija nije bilo, valjda će biti u budućnosti, mada ta budućnost mora biti koliko danas ili sutra, jer vrijeme nam je najmanji faktor koji je poželjan – zato trebamo hitno reagovati”, kaže za Federalnu televiziju  Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Dok se čeka hitna reakcija, privrednici zbrajaju štete. Statistika je neumoljiva. Vanjskotrgovinska razmjena posmatrana po sektorima privrede ukazuje na najveći pad uvoza i izvoza. Obim razmjene BiH sa svijetom manji je za oko 17 posto.

“Svi moramo proći sa iste strane kola i gurati naprijed da bismo zaštitili privrednike u BiH – tako ćemo sačuvati ljude da ovdje žive, da ne idu iz BiH”, poručuje Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.

Za spas privrede, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović, neophodan je i jedinstven ekonomski krizni štab.

Osim toga važno je, navodi struka, jačati domaću ekonomiju. Naime, kupovinom domaćih proizvoda vrijednij 10 maraka – 8 ostaje u našoj zemlji. Pri kupovini stranih proizvoda – situacija obrnuta.

“Alarmantan je podatak da smo za zadnjih 20 godina napravili deficit preko 130 milijardi maraka – od tog otprilike je jedna trećina na uvoz hrane koju sami možemo proizvesti. Zamisle da je 10 milijardi spašeno u ovom trenutku, da imamo 10 milijardi u društvu – mi bismo apsolutno ovu pandemiju prošli bez ikakvih problema”, tvrdi Admir Kapo, predsjednik Udruženja Kupujmo i koristimo domaće.

S druge strane, potrebna je i podrška domaćim proizvođačima. Oni kažu da sistem mora mnogo toga uraditi da bi se u Bosni i Hercegovini bolje živjelo.

“Da smanji posrednike, da se odrede cijene unaprijed… Sve je to moguće i izvodivo i pratim, naročito kako je pandemije, svi govore – sijte, narode, sijte, a niko ne pita narod kako će to prodati i kome će to prodati”, upozorava poljoprivrednik Adil Muhić.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bičo smatra kako bi – da vlast da dovede u red i da uvoz smanji malo – plasirali proizvode bez problema.

Sada su na potezu nadležne bh. institucije, od kojih prvenstveno privrednici očekuju adekvatnu reakciju, ali i konkretne mjere. Maršalov plan je predložen. Na potezu je vlast.