Hoće li autoput povezati Sarajevo i Beograd?

Srbija je već krenula u realizaciju izgradnje autoceste Beograd – Sarajevo, nakon što je tamošnja ministrica saobraćaja krajem prošle sedmice potpisala sa nadležnim turskim ministrom komercijalne ugovore o projektovanju i gradnji tri dionice puta kroz tu zemlju. No, Bosna i Hercegovina se skoro nije pomakla sa mrtve tačke.

Ovih dana su bh. entiteti, koji će biti nosioci projekta, poslali načelnu saglasnost Ministarstvu prometa i komunikacija BiH o izgradnji ceste. Nakon toga predstoji potpisivanje sporazuma, a potom i traženje novca za izgradnju dionice kroz Bosnu i Hercegovinu.

U intervju za Radio Slobodna Evropa (RSE) Igor Pejić, sekretar Ministarstva prometa i komunikacija BiH, kaže da su za Bosnu i Hercegovinu u ovom projektu dva ključna pitanja.

“Jedan je – koji je finansijski okvir kojim turska strana ima namjeru pratiti Bosnu i Hercegovinu u realizaciji ovog projekta, i drugo, koji je način finansiranja tog finansijskog okvira”, ističe Pejić.

RSE: Zorana Mihajlović, ministrica saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije, potpisala je sa turskim ministrom transporta ugovor za projektovanje i izgradnju dionica autoceste Beograd -​ Sarajevo. Očekuje se potpisivanje i finansijskog ugovora u 2019., a početak radova 2020. godine. Zbog čega se, prema Vašem mišljenju, o ovom bitnom infrastrukturnom projektu u Bosni i Hercegovini ne govori?

Pejić: Nije baš da se ne govori, nego se radi o tome da Ministarstvo radi, poduzima mjere iz svoje nadležnosti. U ovome trenutku radi se o tome da je na posljednjem sastanku sa ministricom Mihajlović zaključeno da postoji potreba da se između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije potpiše međunarodni sporazum, kojim će se urediti pojedinosti koje su vezane za gradnju kroz Bosnu i Hercegovinu autoceste Sarajevo – Beograd.

Mi smo, naravno, poduzeli mjere iz svoje nadležnosti i pripremili zajedno, na tehničkoj razini, sa srbijanskom stranom nacrt tog sporazuma, i kao takav ga uputili nadležnim entitetskim tijelima na mišljenje. Mišljenje je upravo stiglo, prije nekoliko dana. Odredbe iz tog mišljenja tehničke prirode u ovom trenutku se integriraju u konačni tekst sporazuma, nakon čega će biti dostavljen entitetima na konačno mišljenje, a kasnije u proceduru ili postupak potpisa. Nakon potpisivanja tog sporazuma, mislim da ćemo sve aktivnosti značajno ubrzati.

​RSE: Ipak, može se reći kako Srbija nije čekala na potpisivanje tog sporazuma, što govori ovim konkretnim koracima kada je dogovorila sa Turskom komercijalni kredit. Ima li Bosna i Hercegovina neki plan u tom smislu?

Pejić: Vi ste postavili upravo najvažnije pitanje vezano uz ovaj sporazum. Naime, Srbija je kod turske strane podigla komercijalni kredit, preuzela obveze po tom kreditu, i to je, mogu to reći, prilično “jednostavno” rješenje.

No, u Bosni i Hercegovini, uzimajući u obzir podijeljene nadležnosti, jasno je da će veći dio tih obaveza svakako morati preuzeti entiteti, ali je pri tome vrlo važno da bh. strana, još uvijek, nije dobila konačni stav turske strane koji se tiče konačnog izjašnjenja i stava o pitanju odgovora na dva ključna pitanja, a to je: koji je finansijski okvir kojim turska strana ima namjeru pratiti Bosnu i Hercegovinu u realizaciji ovog projekta, i drugo, koji je način finansiranja tog finansijskog okvira.

RSE: Do sada su se vodile oštre polemike o tome koja je ruta iz Sarajeva najisplativija do Beograda. Vi ste već rekli kako će bh. entiteti preuzeti ovaj dio posla. Može li se onda govoriti kako je ovaj infrastrukturni projekat u Bosni i Hercegovini, zapravo, političko pitanje?

Pejić: Sve je političko pitanje, a s druge strane i nije, zbog toga što je ovdje jasno da svi imaju interes da ta cesta dotakne njihovo područje.

RSE: Već ste napomenuli kako je mnogo preduslova – politički da se čeka da se potpiše sporazum, da se čeka Vijeće ministara BiH, da se čeka novac za izgradnju ove autoceste. Znači li to da će ona tako sporo napredovati, kao što napreduje autoput od Sarajeva prema Posavini?

Pejić: Ako je odgovor na to pitanje koncesija, treba se znati da koncesionari svakako traže svoj interes koji je tu isključivo finansijski. Stoga je svakako potrebna intervencija šireg kruga vlasti koje su involvirane u realizaciju ovog projekta da bi se isti realizirao. To nije promet kakav se očekuje na autocesti na Koridoru Vc, prema tome, svakako da je realizacija ovog projekta nešto složenija nego što je to realizacija na autocesti na Koridoru Vc.

RSE: Uprkos tome, ministar prometa i komunikacija nedavno je izjavio kako je izgradnja autoputa Beograd-Sarajevo ‘projekat života’. U tom smislu, da li se može govoriti o tome da je ovo zapravo najvažniji infrastrukturni projekat za Bosnu i Hercegovinu nakon Koridora Vc?

Pejić: Svakako je “projekt života” za neku od regija. Realizacijom ovog projekta Bosna i Hercegovina bi bila izravno povezana na Koridor 10 – Koridor 11, kao mrežu evropskih koridora. Uopće nije upitan značaj realizacije ovog projekta.