Hoće li arapski projekt promijeniti Bosnu i Hercegovinu?
Dvadeset godina nakon rata, BiH ima problema s pokretanjem ekonomije. Nestabilna politička situacija i glomazna biroktatija glavne su prepreke za strane investicije, ali jedan projekt bi to mogao promijeniti.
“Ovo će biti turistički grad sa više od 2.000 vila, nekoliko apartmanskih hotela i 160 stambenih jedinica. Tu će biti i najveći trgovački centar u ovom dijelu Evrope – Zayd Shopping Mall, sa prodavnicama i drugim sadržajima koji će se prostirati na milion kvadratnih metara, kao i bolnica – Ozone Hospital”, kaže za DW Ismail Ahmed, izvršni direktor kompanije Buroj Property Development čije sjedište je u Dubaiju.
Neki elementi njegovog rodnog Dubaija bit će preslikani u Buroj Ozone gradu, poput spektakulranih fontana.
Prema preliminarnim podacima, vrijednost projekta procijenjena je na više od četiri milijarde eura. Povećanje interesa arapskih investitora za Bosnu i Hercegovinu i velike sume novca koje žele uložiti izazvali su medijske spekulacije da se Arapi šire Bosnom zbog većinski muslimanskog stanovništva i da grade džamije širom zemlje.
Biznis je biznis
Ahmed tvrdi da projekt nema nikakve veze s religijom ili nacionalnošću, nego samo sa biznisom. “Ovo je međunarodni projekt i otvoren je za sve. Naša ciljna grupa su arapski turisti, ali i oni evropski, afrički kao i iz drugih zemalja.” On naglašava da su svi dobrodošli, jer “kada vodiš biznis ili investiciju, ne vodiš računa o nacionalnosti, nego o biznisu. Tako da ovo neće biti samo za Arape, nego za sve.”
Jedno od najskupljih i definitivno najveće turističko naselje u jugoistočnoj Evropi bit će izgrađeno otprilike 15 kilometara od Međunarodnog aerodroma Sarajevo na skoro 1,3 miliona kvadratnih metara u podnožju Treskavice, Bjelašnice i Igmana.
Zanimljivo je da će Buroj Ozone biti izgrađen u gradu podijeljenom imaginarnom granicom između dva bh. entiteta – Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Općina Trnovo je imala približno 7.000 stanovnika prije rata vođenog od 1992. do 1995. godine, dok sada približno 5.000 ljudi živi na obje strane etnički podijeljenog sela. Projekt je, zasad, planiran samo za područje Federacije Bosne i Hercegovine. Ipak, očigledno je da će oba entiteta i cijela zemlja imati beneficije od ovog projekta.
Lokalno stanovništvo, iako ne pretjerano raspoloženo za razgovor, se uglavnom nada da će svi imati koristi od arapskih investicija. Dok čeka autobus na stanici u srpskom dijelu Trnova, jedna žena, koja se predstavila kao Rada, kaže da se nada da će njeni prijatelji i komšije dobiti priliku da nađu posao u novom turističkom gradu.
“Ja radim u prodavnici u Sarajevu, ali se nadam da će i njima trebati prodavači kako bih mogla aplicirati. Nemam ništa protiv bolje zarade”, kaže ona. Ona, također, kaže da se ne plaši Arapa dok god imaju dobre odnose s lokalnim stanovništvom i dok su spremni investirati.
Svi se nadaju poslu
Većina u dijelu Trnova koji je u Federaciji BiH kažu da će novi grad ponuditi mnogo prilike za posao za lokalno stanovništvo, bez obzira na nacionalnost. “Najmanje 10.000 ljudi će naći posao u Buroj Ozoneu. Ono što smo dogovorili ima cilj ojačati ekonomiju ove zemlje, jer će samo lokalne kompanije biti angažove, a svi materijali bit će domaći”, kaže načelnik Trnova Ibro Berilo.
Kada se grad izgradi, profit od prihoda će se dijeliti u omjeru 70:30 između investitora i općine. Berilo naglašava da neće samo muslimanski dio sela profitirati, jer je namjera da se grad proširi na cijelu teritoru, bez obzira na administrativne ili etničke granice.
Ne samo ljudi iz Trnova, nego iz cijelog Kantona Sarajevo, prema riječima Berila, sretni su vidjeti početak projekta, sretni su vidjeti konkretan početak akcije. Za njih to još izgleda kao bajka u zemlji gdje više od 45 posto nezaposleno, od približno četiri miliona stanovnika.
Priroda, voda i kisik privlače novac
Dok su arapski investitori tražili lijepe prirodne predjele, bogate vodom i visokom koncentracijom kisika – mjestom na koje se za kratko vrijeme može pobjeći od vrelog arapskog vremena – ljudi u Sarajevu su zabrinuti zbog problema s vodom koji bi se mogao pojaviti, jer je jedan od važnih izvora tog prirodnog resursa ispod planine u neposrednoj blizini budućeg gradilišta. Načelnik Berilo garantuje da će svi “izvori vode i rezervoari biti pod strogom kontrolom i neće biti u opasnosti od projekta Buroj Ozone u budućnosti.”
Dobro došli u raj
Mješavina modernog i tradicionalnog – klasične zgrade činit će grad u obliku slova U koji će se stapati sa okolnim brdima i šumom. Očekuje se da će se izgradnja Buroj Ozone grada okončati u narednih osam do 10 godina.
Ali, zbog čega Trnovo? Selo koje se pamti po tome što je bilo jedno od najnerazvijenijih mjesta u državi prije rata?
Ibro Berilo pojašnjava kako su arapski biznismeni proveli mjesec u Bosni i Hercegovini tragajući za potencijalnim mjestom za turističko odmaralište. “Tridesetog dana došli su u Trnovo. Zaustavili su se, pogledali, udahnuli i rekli da je ovo džennet (raj).”
Novi arapski raj ili oaza u Bosni i Hercegovini – kako god, to će značiti najveću stranu investiciju ikada.
Prema statistikama Centralne banke Bosne i Hercegovine i Agencije za unapređenje stranih investicija zemlje Golfskog zaliva do sada nisu bile na listi deset najvećih investitora u Bosni i Hercegovini. Poslije rata, najviše investicija u zemlju stiglo je iz Austrije, Srbije, Hrvatske, Rusije, Slovenije, Njemačke, Švicarske, Holandije, Velike Britanije i Luksemburga.
Neke promjene već se mogu primijetiti, kao što je povećanje broja turista iz Dubaija, koji su čuli o Bosni i o Sarajevu i pokazuju sve više interesa za ponudu ove balkanske zemlje.
Strani investitori, međutim, i dalje su skeptični kada je u pitanju investiranje u Bosnu i Hercegovinu, zbog nestabilne političke situacije, visoke stope korupcije, ali, prije svega, zbog spore i skupe birokratije. Ali sada, mnogi se nadaju da će Buroj Ozone konačno probiti led.
