Sjednica Doma naroda u srijedu
HDZ i SNSD ponovo udruženo udaraju na državnu imovinu, CIK, Inzkovu odluku…
Budući da Kolegij (Bakir Izetbegović, Dragan Čović, Nikola Špirić) nije postigao saglasnost na destruktivne zaključke po državu BiH, oni se vraćaju u Dom naroda
Na sljedećoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koja će se održati u srijedu (23. februara) na skoro pola dnevnog reda otpadaju destruktivni zaključci delegata SNSD-a i HDZ-a koji se odnose na državnu imovinu, djelovanje CIK-a, odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o izmjenama zakona kojim se između ostalog zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici.
Piše: A. DUČIĆ
Naime, dnevnim redom predviđeno je izjašnjavanje komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključka koji su predložili delegati iz Kluba srpskog naroda Nikola Špirić, Sredoje Nović, Lazar Prodanović i Dušanka Majkić, a koji glasi:
“Razlog za nefunkcioniranje Doma naroda PSBiH je bespravna odluka visokog predstavnika Valentina Inzka kojom je pokušao nametnuti izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, na što nije imao pravo. Ovlaštenje za nametanje zakona od visokog predstavnika, kao neizabranog stranca, ne postoji u Dejtonskom sporazumu i Aneksu 10. kao jedinom aneksu kojim se jasno određuju zadaci visokog predstavnika“.
Članovi Kolegija, kojeg čine rukovodioci Doma naroda Dragan Čović, Nikola Špirić i Bakir Izetbegović, kako stoji u izvještaju nisu postigli saglasnost o prijedlogu ovog zaključka, a on prethodno na hitnoj sjednici Doma nije dobio entitetsku većinu.
Nadalje, predviđeno je i izjašnjavanje komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključka koji su predložili delegati iz Kluba srpskog naroda Nikola Špirić, Sredoje Nović, Lazar Prodanović i Dušanka Majkić, a koji glasi:
“Neophodno je da oni koji su kreirali poslјednju odluku Valentina Inzka istu i ponište. Vijeće ministara BiH trebalo bi u što skorije vrijeme predložiti način određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se u BiH vodio građanski rat ili ‘tragični sukob u regionu’, kako je to definirano u Dejtonskom sporazumu”.
Budući da ni ovaj zaključak koji odiše historijskim revizionizmom nije dobio saglasnost Kolegija došao je ponovo na dnevni red sjednice Doma naroda.
Na dnevnom redu je i zaključak kojim se udara na Ustavni sud BiH a kojeg su predložili Nikola Špirić, Sredoje Nović, Lazar Prodanović i Dušanka Majkić glasi:
“Dom naroda PSBiH konstatira da Ustavni sud BiH, izlazeći izvan svoje nadležnosti i suprotno ustavnom određenju da ‘BiH nastavlјa svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država, ali s unutrašnjim sistemom izmijenjenim kako je ovim ustavom predviđeno’, donosi odluke suprotne Ustavu BiH kada je u pitanju državna imovina. Ustavom BiH u članu III. 3. a) regulirano je da ‘sve vladine funkcije i ovlaštenja koja po ovom ustavu nisu izričito dodijelјena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima“
Ni on nije dobio saglasnost Kolegija jednako kao ni zaključak kojim je de facto udar na državnu imovinu odnos razvlaštenje države Bosne i Hercegovine po ovom pitanju. Isti delegati su ga ovako formulisali:
“Dom naroda konstatira da Ustavom BiH državnoj zajednici BiH nije izričito dato pravo na imovinu niti nadležnost da regulira vlasništvo nad državnom imovinom, pa je neophodno da se to pitanje razriješi sporazumom između dva entiteta, kantona Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta koji je u zajedničkom vlasništvu (kondominij) Republike Srpske i Federacije BiH”. Inače u ovom zaključku se propagandistički BiH naziva državnom zajednicom.
Na dnevnom redu Dom je i ovaj zaključak koji nije dobio saglasnost Kolegija:
“Dom naroda podržava inicijativu Narodne skupštine Republike Srpske za razgovor i dijalog između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka – o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu, te ih poziva na sveobuhvatni dijalog o trenutnom stanju u BiH i mogućim rješenjima u vezi s budućnošću Republike Srpske i Federacije BiH“.
Dodatno, na sjednici će se i naći zaključak koji predlaže delegatkinja Lidija Bradara (HDZ) a kojim se udara na CIK, budući da u sastavu CIK-a nema kadrova ove stranke. Zaključak glasi:
“Centralna izborna komisija (CIK) nije zakonodavni organ niti ima pravo donositi odluke iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Centralna izborna komisija nije izabrana i imenovana u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tražimo da se članovi CIK-a izaberu i imenuju na osnovu javnog konkursa u skladu s procedurama propisanim Izbornim zakonom BiH“.