HDZ BiH i SNSD opet ujedinjeni – oko Inzkovog i Izbornog zakona

Nakon pet mjeseci, koliko traje blokada vlasti, danas je Dom naroda državnog parlamenta raspravljao o toj temi. Najveće iznenađenje, čini se, bilo je prisustvo srpskih delegata. Došli i učestvovali u radu. Rasprava na trenutke burna, ali stavovi i jednih i drugih i trećih od ranije poznati i zacementirani, javlja Federalna TV.

Razlozi blokade možda nekima neshvatljivi, ali svima odavno poznati. Zato se umjesto razloga tražilo pitanje postoji li mehanizam da se tome stane ukraj.

“Koji je pravni osnov blokade najvišeg državnog zakonodavnog organa? Trebamo dobiti odgovor na to pitanje”, istakao je delegat Denis Bećirović (SDP).

Dopredsjedavajući Doma naroda BiH Bakir Izetbegović (SDA) naveo je da ih nema: “Ja mislim da nema nikakvih osnova za ono što trenutačno živimo. I jedini način da ovakve stvari više ne doživimo je propisima ih regulisati. Da što više pričamo o onome što nas vodi naprijed. O prošlosti se složiti nećemo, ali ako smo dovoljno pametni, hoćemo oko budućnosti”.

Kako se okrenuti ka budućnosti bez dijaloga, čulo se iz srpskih klupa. Čuli smo i ono što već ranije jesmo, ali utvrditi gradivo nije na odmet. Dakle, za krizu kriv je OHR, kriv je Valentin Iznko, a kada sve sumiramo, donekle i Bošnjaci – jer dijalog ne žele.

Ja znam da je veliko nepovjerenje unutar BiH, žao mi je što je to tako. Bošnjaci uvijek više vjeruju strancima, nego Srbima i Hrvatima”, izjavio je dopredsjedavajući Doma naroda BiH Nikola Špirić (SNSD).

Dušanka Majkić (SNSD) upitala je koji je efekt Zakona: “Nametnuo i pobjegao iz zemlje da ne vidi plodove svoga rada. Ono što je dobro da su druga dva naroda rekla dosta je više. Hrvati su se izborili da se njihov glas o nemogućnosti da sami biraju svoje političke predstavnike čuje dovoljno daleko i da bude ozbiljno razmotren”.

I danas je glas Hrvata bio na istom fonu. Blokade su možda za Hrvate, odnosno HDZ BiH, pregruba riječ jer Poslovnik svi tumače i koriste kao švedski sto. Priznao je to i predsjedavajući Doma naroda BiH (HDZ BiH) Dragan Čović, pa se pozbavio ključnim problemom naroda koji predstavlja. Ne možemo, kaže, zatvarati oči, na stvarima koji se tiču nekog drugog: “Kada neko kaže da želi ugasiti jedan dom, ovaj dom, zato što misli lakše donositi odluke – ta to znači. To bi, recimo, u Federaciji značilo da dominantna većina može sve odluke donijeti, kada se naljuti, u Vladi FBiH bez ikoga, u Zastupničkom domu bez ikoga – onda bi se još trebali osloboditi Doma naroda i sve je riješeno”.

A Srbi i Hrvati su svoje na kraju pretočili na papir. Zajedno 9 želja, odnosno zahtjeva. Od toga su dvije HDZ-ove prošle. Prva je poziv na dijalog, radi rješenje aktuelne krize. Druga je poziv na hitno usaglašavanje izbornih modela, kojim bi se osiguralo legitimno predstavljanje. Treća želja, kojim se odbacuju i ne priznaju članovi CIK-a BiH, nije prošla. Bar za sada. Ide na usaglašavanje. No, nade nema za SNSD-ov zaključak kojim odbacuju OHR i visoki predstavnika. Nada i dalje, ipak, postoji za preostalih 5. Među njima – da odluka Valentina Inzka bude poništena, a Vijeće ministara BiH donese novi, s naglaskom na tragični sukob. Jedan od zaključaka odnosi se i na državnu imovinu, tj. da se entiteti sporazumom dogovore ko će njome upravljati.

Zaključci će biti usvojeni u skladu s Poslovnikom, podsjeća Špirić.

Stvari su jasne. Želje, odnosno zaključci HDZ-a i SNSD-a idu Kolegiju na usaglašavanje. Ako tamo ne dobiju podršku, što je očekivano, proći će, izvjesno je, na novom krugu glasanja u Domu naroda. Jer, da bi pali, potrebne su 2/3 glasova, kojih, uz Srbe i Hrvate, Bošnjaci nemaju. Dakle, koalicioni partneri opet dobijaju šta žele.