Haški tribunal zatvoren nakon 24 godine

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) danas je posebnom ceremonijom označio kraj 24-godišnjeg rada, javlja Anadolu Agency (AA).

Ceremonija zatvaranja MKSJ, poznatog kao Haški tribunal, održana je u Sali vitezova (Ridderzaal) u okviru holandskog parlamenta, deset dana prije njegovog formalnog prestanka postojanja.

Ceremoniji su prisustvovali brojni zvaničnici iz bivših jugoslavenskih republika, čiji su državljani tokom protekle 24 godine procesuirani pred tim sudom, predstavnici sudova, međunarodnih i regionalnih organizacija, bivše sudije i tužioci Tribunala, kao i članovi udruženja žrtava ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Ceremonija je započela minutom šutnje za sve žrtve stradale u sukobima na prostoru bivše Jugoslavije, a prisutnima se u pozdravnom govoru obratio predsjednik MKSJ sudija Carmel Agius.

Agius je istakao je je osnivanje MKSJ primjer da odlučna akcija međunarodne zajednice postaje iskra iz koje se rađa pokret za promjenu.

“Njegovo osnivanje bilo je izraz zajedničke riješenosti da se borimo protiv nekažnjenosti za ljudskost. Mi smo stvoreni kao privremeni ad hoc Tribunal sa nadležnošću za samo najodgovornije za počinjenje jezivih zločina u bivšoj Jugoslaviji i sa mandatom da donese pravdu mir i bezbjednost samo jednom region u svijetu. Međutim, iako je naša svrha u početku bila ograničena, ostvarenja prošle 24 godine pokazuju nešto drugo – univerzalnost našeg Tribunala. Sa nezavidnim šansama i uprskos očekivanjima, MKSJ prerastao je u tijelo koje je formulisalo univerzalne standarde, uobličilo i usavršavalo najbolju praksu i pokazalo da nekažnjenost može biti pobijeđena”, rekao je Agius.

Dodao je da je Haški tribunal postao nadahnuće širom svijeta i kao pokret koji je započeo prije četvrt vijeka, prerastao je u “očekivanje da ratni zločinci mogu, moraju i biće privedeni pravdi”.

“Otada odgavaranje za zvjerske zločine se iskristalisalo kao univerzalna vrijednost koja će i dalje definisati oblik borbe za pravdu u budućnosti”, poručio je Agius.

Istakao je da je Haški tribunal otvorio vrata nove ere, nove paradigme u međunarodnoj krivičnoj pravdi i pravosuđu i da će njegovo naslijeđe nadživjeti svakog od prisutnih.

Agius se za uspjeh Tribunala u ime UN-a i najviših sadašnjih i prošlih rukovodilaca zahvalio svim partnerima i donorima.

Događaju su, pored ostalih, prisustvovali i holandski kralj Willem-Alexander, holandski ministar vanjskih poslova Halbe Zijlstra, sekretar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn, te generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres.

Guterres je izrazio zahvalnost Holandiji i gradu Haagu na partnerstvu koje traje već više od 20 godina i koji je omogoćio Međunarodnom krivičnom sudu da ispuni svoj mandat.

Osnivanje MKSJ 1993. godine, prema riječima Guterresa, bilo je od historijske važnosti.

“Osnivanje suda pokazalo je novu rješenost međunarodne zajednice da oni koji su odgovorni za počinjenje najtežih međunarodnih krivičnih djelatrebaju biti privedeni licu pravde. Ovaj sud zasjedao je više od 10.000 dana, čuo svjedočenja skoro 5.000 svjedoka, 90 osoba osuđeno je zločine koje su počinili, uključujući genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti”, rekao je Guterres.

Osim toga, dodao je, MKSJ je dao glas žrtvama, među kojima žene i djevojke koje su dobile priliku da na Sudu ispričaju šta im se dogodilo.

“To je samo po sebi doprinijelo procesu zarastanja rana. Živjeti kroz takve strahote stvarno traži nevjerovatnu snagu. Pozdravljam i divim se svima koji su došli svjedočiti kako bi se ostvarila pravda. Upravo kroz žrtve ovaj međunarordni sud ostavlja jednu vrlo važnu stvar u svoje naslijeđe, a to su arhivi koji dokumentiraju sve što se dogodilo u Sarajevu, Srebrenici, Vukovaru, Suvoj Reci… Ti arhivi i ti dokumenti osiguraće da niko neće moći prekrajati prošlost, a da će se glas žrtava i njihova jeka čuti još decenijama”, rekao je Guterres.

Generalni sekretar UN-a smatra da je zahvaljujući radu suda odgovornost zaživjela u kolektivnoj svijesti ljudi.

“Odgovornost je zaživjela i pustila korijenje u našoj kolektivnoj svijesti. Od osnivanja Suda, stvoreni su i drugi entiteti koji služe za ostvarivanju odgovornosti. Bez sudova za Jugoslaviju i Ruandu možda nikad ne bi došlo do osnivanja stalnog međunarodnog krivičnog suda, koji je srednišnja institucija međunarodnog sistema krivične pravde”, rekao je Guterres.

On je dodao da će UN nastaviti podržavati lokalne vlasti u krivičnom gonjenju međunarodnih krivičnih djela.

Istakao je da je međunarodna krivična pravda dugoročni proces koja će se, uvjeren je, nastaviti razvijati.

Guterres se je istakao da će genocid u Srebrenici i dalje progoniti kolektivnu svijest međunarodne zajednice.

“Cijela međunarodna zajednica uključujući UN morali su priznati svoj dio odgovornosti za taj masakar. Sada, sve zajednice u bivšoj Jugoslaviji moraju nastaviti graditi svoju budućnost na naslijeđu koje im ostavlja ovaj sud. Svi moraju prihvatiti neporecive istine. To je od suštinskog značaja za izgradnju nove i bolje budućnosti”, rekao je Guterres.

MKSJ je od osnivanja podigao optužnice protiv 161 osobe. Među onima protiv kojih je MKSJ podigao optužnice nalaze se šefovi država, predsjednici vlada, načelnici generalštabova, ministri unutrašnjih poslova i mnogi drugi politički, vojni i policijski rukovodioci visokog i srednjeg ranga na raznim stranama u jugoslovenskim sukobima.

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz istakao je da se uprkos pozitivnim rezultatima MKSJ-u trebaju uputiti i neke kritike.

“Neki predmeti su trajali predugo, a neki u kojima su optuženi bili na istaknutim položajima imali su neočekivane ishode. Moramo se pitati da li smo uvijek i u dovoljnoj mjeri usredsređivali na pogođene zajednice kojima se služimo. Međutim, i dalje stoji činjenica da je Međunarodni sud postigao mnogo u protekle 24 godine”, rekao je Brammerz,

Glavni tužilac Haškog suda je odao posebno priznanje žrtvama jer je, kako je kazao, zahvaljujući njihovoj hrabrosti sud postigao svoju misiju.

Istakao da se širom regiona mnogi zločinci smatraju herojima dok se žrtve zanemaruju, a pomirenje je često nadvladano nacionalističkom retorikom.

“Premda se Sud zatvara, njegov rad se mora nastaviti. To je važna perspektiva iz koje možemo da razmišljamo u budućnosti. Mnoge žrtve i dalje čekaju na pravdu, a hiljade porodica ne zna kakva je sudbina zadesila njihove najbliže”, rekao je Brammerz.
Ponovio je da je Međunarodni sud presuđivao krivici pojedinaca, a ne naroda.

“Naše presude mogu da uklone teret kolektivne krivice, pomognu zajednicama da prihvate da se u prošlosti počinjena ogromna zlodjela i da promovišu pomirenje”, rekao je Brammertz.

MKSJ, koji je 25. maja 1993. godine osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a radi gonjenja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije, prestao je s radom 30. novembra okončavši sve prvostepene postupke, a njegov rad nastavlja Mehanizam za međunarodne krivične sudove, koji će okončati sve preostale žalbene postupke.

Optužnice MKSJ bave se zločinima počinjenim u razdoblju od 1991. do 2001. nad pripadnicima raznih etničkih grupa u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu i u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji.