Haški tribunal uskratio braniocima Ratka Mladića odobrenje da ulože žalbu
Haški tribunal uskratio je braniocima Ratka Mladića odobrenje da ulože žalbu na odluku kojom je, sredinom augusta, proglasilo okončanim dokazni postupak Odbrane.
Sudije su, istovremeno, odbile i zahtjev Mladićevih advokata da ponovno razmotre odluku o okončanju dokaznog postupka Odbrane.
Mladićevi branioci Branko Lukić i Miodrag Stojanović tvrdili su da je 16. Augusta Raspravno vijeće nepropisno proglasilo završenim izvođenje dokaza Odbrane uprkos tome što su namjeravali da pred sudije izvedu još dva svjedoka.
Jedan od tih potencijalnih svjedoka je Hakija Meholjić, koji je tokom rata u BiH bio šef policije u Srebrenici. Meholjić je, poslje rata, izjavljivao da je lider Stranke demokratske akcije (SDA) i predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović “žrtvovao” Srebrenicu da bi izazvao intervenciju NATO-a protiv bosanskih Srba.
Mladićeva odbrana tvrdila je da bi Meholjićevo svjedočenje “moglo imati naročito značajan uticaj na ishod suđenja zato što on ima važan dokazni materijal u vezi sa optužbom za genocid u Srebenici” protiv generala Mladića.
Pored toga, Odbrana je precizirala da je imala još 30 neutrošenih radnih sati od ukupnog vremena koje su joj sudije stavile na raspolaganje.
Branioci su tvrdili i da sudije nisu na pravi način obrazložile svoju odluku da, uprkos protivljenju Odbrane, njen dokazni postupak proglase okončanim.
Raspravno vijeće je utvrdilo da to nisu dovoljni razlozi da odluka o okončanju Odbrane bude ponovno razmotrena, niti da braniocima bude dozvoljeno da na nju ulože žalbu.
Sudije su ostale pri stavu da su odluku o stavljanju tačke na dokazni postupak Odbrane u dovoljnoj mjeri obrazložile.
Iako su mogućnost Meholjićevog svjedočenja odbacile kao razlog za preispitivanje svoje odluke, sudije su naznačile da će “u dogledno vrijeme” odlučiti o odvojenom podnesku odbrane u vezi sa tim.
Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske optužen je za genocide u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem I snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Optužnica, u pet tačaka, Mladića tereti za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno premještanje, kao zločine protiv čovečnosti. U dodatnih pet tačaka, Mladić je optužen je i za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca, kao kršenje zakona i običaja rata.
Do kraja procesa Mladiću ostaje da Optužba i Odbrana do 25. oktobra ulože završne pisane podneske, te da, potom, od 5. do 15. decembra održe završne riječi.
Suđenje generalu Mladiću počelo je u maju 2012, godinu dana nakon što je on, poslje 16 godina bjekstva, bio uhapšen u Srbiji i izručen u Haag.
Tužilaštvo je izvođenje dokaza protiv Mladića završilo u februaru 2014. Dokazni postupak odbrane trajao je od maja 2014. do 16. avgusta ove godine.
Prema okvirnom planu Haškog tribunala, prvostepena presuda generalu Mladiću trebalo bi da bude izrečena do novembra 2017.
