Halil Lagumdžija: Uspostava paralelnih pravosudnih struktura dovela bi do pravne anarhije

Izglasavanje nacrta Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske u Narodnoj Skupštini donijelo je nove pravno-političke momente u Bosni i Hercegovini, koje pojedini pravni stručnjaci nazivaju putem u pravni haos i bezvlašće. Šta u pravnom smislu ovakva situacija znači za funkcionisanje pravosudnih institucija, je li riječ o ugrožavanju ustavnog poretka, ko treba da preduzme mjere na zaštiti ustava i šta je rješenje za sadašnju situaciju urednik emisije “Sedmica” Radija Bosne i Hercegovine Amir Sužanj razgovarao je sa predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine Halilom Lagumdžijom.

Šta u pravnom smislu nači usvajanje Zakona o VSTV-u Republike Srpske i kakve su moguće pravne posljedice?

Situacija na koju ukazujete – usvajanje Zakona o VSTV-u Republike Srpske – je na terenu koji je u cijelosti izvan pravno dopuštenog rezonovanja. U pravnom smislu, riječ je o jednostranom, neovlaštenom pokušaju korištenja nadležnosti od strane entiteta, a koja je već ranije prenesena po proceduri propisanoj Ustavom Bosne i Hercegovine na nivo institucija BiH. Ustavni sud BiH čije su odluke po slovu Ustava BiH konačne i obavezujuće je već naglasio u svojoj praksi odluko U-11/08 da se državna nadležnost ne može prenositi na entitete, jer Ustav BiH ne poznaje takav institut. To znači da ako je entitetska nadležnost postala državna nadležnost na osnovu sporazuma prema članu III/5.a Ustava BiH onda takva nadležnost ne može biti više vraćena entitetima, a naročito ne jednostrano.

Da zaključim, identično pitanje je već razmatrao Ustavni sud BiH u predmetu U-14/04, kada je po istom osnovu kao i za VSTV BiH potpisan Sporazum entiteta o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja – prenesena nadležnost u oblasti indirektnog oporezivanja sa entiteta na nivo centralne vlasti, tj države. Tada je jedina razlika bila, što je FBiH postupala suprotno prenesenoj nadležnosti u namjeri da u jednom dijelu odredbom uređuje oblast koja je prenesena na nivo centralne vlasti. Tada je Ustavni sud BiH jasno naznačio da je Parlament Federacije BiH prekršio odredbu člana III/5.a Ustava Bosne i Hercegovine, s obzirom da je time ušao u okvir nadležnosti koje je prethodno Federacija BiH sporazumom prenijela u nadležnost države Bosne i Hercegovine.

Kako će se ova odluka odraziti na pravosudne institucije na državnom nivou, pogotovo zbog činjenice da nema mogućnosti podnošenja bilo kakve apelacije dok ovaj zakon ne stupi na snagu?

To je pravno nezamislivo jer bi takav potez vodio ka uspostavi paralelnih pravosudnih struktura, što je u pravnoj državi neodrživo. U suštini bi takav potez doveo do zvaničnog uvođenja pravne anarhije i kolapsa pravosudnog sistema, a što bi imalo ozbiljne reperkusije prvenstveno na prava građana na pravnu državu, pravnu sigurnost i vladavinu zakona, zbog čega je, da podsjetim sve vaše slušatelje, upravo i osnovano jedinstveno Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, koje je u regionalnim okvirima kao institucija lider u mnogim procesima, uz sve izazove sa kojima se susrećemo.

Pojedini pravni stručnjaci, politički funkcioneri, pa i predstavnici međunarodnih institucija upozoravaju da je ovaj korak, kao i neke prethodne odluke NSRS, ugrožavanje ustavnog poretka. Pravosudne institucije imaju obaveze prema takvim vrstama djelovanja. Hoće li djelovati Tužilaštvo BiH kako bi zaštitilo Ustav?

Moram Vas podsjetiti – jer se u javnom prostoru veoma često, neosnovano, predimenzionira uloga VSTV-a BiH u konkretnim tužilačkim ili sudijskim predmetima – da je VSTV BiH institucija koja nema ovlaštenja u konkretnim sudskim ili tužilačkim predmetima. Naime, mi, VSTV BiH, nemamo osnov da na obavezujući način iniciramo postupanje u nekom predmetu ili da izdajemo naloge kako će nosioci pravosudne funkcije postupati. VSTV BiH je zadužen za osiguranje nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa i mi to pokušavamo maksimalno osigurati našim djelovanjem, na način da pružamo svojim djelovanjem maksimalnu podršku sudijama i tužiocima da svojim profesionalnim djelovanjem ostvaruju ulogu nosioca pravosudne funkcije. Dakle, na nadležnim nosiocima pravosudne funkcije je da u skladu sa profesionalnim standardima procijene da li su se i u kojem slučaju ispunili uslovi za procesuiranje nekog predmeta. VSTV BiH je institucija koja, osim osiguranja adekvatnih uslova za djelovanje pravosuđa, ima eventualno post festum ulogu, ukoliko se neko pitanje disciplinski procesuira od ovlaštenog organa, ali sve ostalo je van domašaja ovlaštenja VSTV-a BiH.

Ako imamo u vidu vaše prethodne odgovor, kako vidite izlaz iz ove situacije, u čemu vidite rješenje?

Modaliteti za prevazilaženje krizne situacije u vezi pitanja Zakona o VSTV-u RS postoje. Prvi je da po zahtjevu za ocjenu ustavnosti tog Zakona, Ustavni sud BiH može donijeti konačnu i obavezujuću odluku. Imajući u vidu sudsku praksu Ustavnog suda BiH na koju sam već ukazao tokom intervjua, ishod se čini sasvim izvjesnim. Ipak, ključni problem je što se Ustavnom sudu BiH može obratiti sa ovim pitanjem nakon stupanja na snagu zakona, pa bi tek nakon toga Ustavni sud BiH postupao i donio odluku, a što bi imalo nepopravljive posljedice po nadležnosti VSTV-a BiH i djelovanje pravosudnog sistema. U tom smislu, optimalno rješenje je da Visoki predstavnik u skladu sa svojim ovlaštenjima, kao konačni autoritet tumačenja civilnih odredaba Dejtonskog sporazuma, a u skladu sa Bonskim ovlaštenjima, stavi van pravne snage ovaj propis, kao što je i ranije činio sa neustavnim propisima. U ovom slučaju je vrijeme bitan faktor i zato je od velikog značaja da se preveniraju dalje aktivnosti, koje zaista dovode pravosuđe u vrlo nezahvalnu poziciju, a zbog čega najviše ispašta pravna država i građani zbog kojih je pravosuđe i uspostavljeno.

Iz pravnih krugova stižu obrazloženja kako osnivanjem VSTV-a RS Milorad Dodik želi spriječiti bilo kakvu mogućnost procesuiranja visoke korupcije u tom entitetu, odnosno spriječiti moguće procese sa državnog nivoa. Postoji li pravna mogućnost za takvu vrstu djelovanja paralelnih pravosudnih institucija?

Institucija VSTV BiH, koju predstavljam, ne bavi se razmatranjem insinuacija motiva djelovanja izvršne ili zakonodavne vlasti. Ipak, pokušat ću da odgovorim veoma plastično. Institucija VSTV-a BiH osnovana je upravo sa ciljem osiguranja pravne države i osiguranja nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa i to nakon višegodišnje prakse u kojoj su djelovali pravosudni sistemi na entitetskom nivou, koji su se pokazali neadekvatnim za ostvarenje tužilačke i sudijske nepristrasnosti i nezavisnosti u cijeloj BiH.